Kako pripremati batat?

Batat (lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja gomoljasta biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike.

Spada u skupinu korjenastog povrća, zbog velikog korijena, koji se odlikuje škrobnim i slatkastim okusom. Razne civilizacije upotrebljavaju ga već najmanje 5000 godina.

Danas se masovno konzumira u Americi, Aziji i Africi, a najviše proizvodi u Kini, Indoneziji i Ugandi. U Europi je batat nešto manje zastupljen, ali posljednjih desetak godina postaje sve popularniji. Uzgaja se i u našim krajevima, gdje je poznat pod nazivom „slatki krumpir“.

Batat se uzgaja iz presadnica koje se sade u polje od kraja travnja do početka lipnja u kontinentalnom dijelu te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu Hrvatske, uz uvjet da je temperatura tla viša od 10 °C. Sadi se ručno ili strojno sadilicama. Presadnice se najčešće sade na 120 x 30 – 40 cm razmaka u sklop od oko 20 000 biljaka/ha, odnosno 2 biljke na m2. Broj presadnica po hektaru varira ovisno o nagnutosti terena. Tako npr. na nagnutim terenima gdje je strojno teže postići pravilan razmak redova gustoća sklopa je manja i bude otprilike oko 15 000 sadnica na hektar. Za sadnju je od velike važnosti da se sadnice namoče dobro u vodu prije sadnje kako bi postigli bolje ukorjenjivanje presadnica i razvoj same biljke.

Uz sve navedeno jako je bitna redovita prihrana i navodnjavanje tijekom vegetacijske sezone. Preporuča se 3-4 puta pljevljenje između redova i barem 1 pljevljenje unutar redova oko sadnica. Što je manje korova oko sadnice batata, postoji veći prostor za razvoj gomolja, usvajanje hranjiva iz tla i razvoj sadnice.

Batat obično se jede kuhan ili pečen. Ne trebate ga soliti jer je zbog obilja minerala doslovno – slastan. Radi očuvanja njegova aromatičnog okusa bolje ga kuhajte na pari, nego u vodi, oko 30 – 40 minuta.

Možete ga peći kao krumpir i poslužiti kao prilog, ali i pripravljati kao samostalno jelo. S obzirom na njegove zanimljive boje, na tanjuru izgleda vrlo privlačno i u obliku pirea. Pogodan je i za spravljanje okruglica, kruha te raznih slastica (pudinga, pita, savijača).

Mlade listove i izdanke možete pripremiti kao špinat, a korijen možete jesti i dok je sirov. Jedite ga s korom – kora batata sadrži korisna dijetalna vlakna.