Volovod napada i smilje

Volovod (Orobanche) je rod jednogodišnjih ili višegodišnjih zeljastih biljaka iz porodice volovodki (Orobanchaceae). Rod sadrži oko 200 vrsta biljaka koje parazitiraju na drugim biljkama.

Biljke su čudnovate, nedostaje im klorofil, te tako nemaju zelenih dijelova a nemaju ni prave listove. Stabljike su žućkaste i počinju nicati iz zemlje početkom proljeća. Niskog su rasta, narastu do 60 cm visine, a nakon cvjetanja biljke se suše i nestaju. Cvjetovi su dvospolni, smješteni na vrhovima stabljike. Zvonastog su ili cjevastog oblika te sastavljeni od dva kraća i dva dulja prašnika. Plod je tobolac koji u dva odjeljka sadrži maleno sjeme.

Prirodno su raširene na sjevernom dijelu polutke, u Europi, Aziji i sjevernoj Americi. Vrste volovoda mogu parazitirati na velikom broju biljnih vrsta iz familija Asteracae, Solanacae, Fabaceae itd. U svijetu je dosad opisan veliki broj vrsta iz roda Orobanche. Nama su najpoznatije dvije vrste i to: Orobanche cumana, koja parazitira na suncokretu, te druga puno poznatija u Hercegovini – Orobanche ramosa, koji se najčešće javlja na duhanu. Sjeme volovoda u tlu održava vitalnost duži niz godina. Da bi sjeme proklijalo, osim stimulativnog djelovanja korijena domaćina, neophodna je i dovoljna količina vlage u tlu. Nakon klijanja, mlada biljka volovoda se priljubljuje za korijenov sustav domaćina na kome formira jedno zadebljanje.

Iz ovog dijela nastaje klinasti izraštaj, koji prodire kroz koru do sprovodnih snopića, iz kojih parazit crpi vodu i hranjive tvari. Kasnije iz zadebljalih dijelova izbije jedna ili više stabljika volovoda. U tlu se razvijaju pseudokorjenčići, koji rastu dok ne dođu u kontakt s korijenom drugih biljaka domaćina. Sjemene čahure sazrijevaju nakon 6-8 tjedana od izbijanja parazita na površinu. Cvjetanje volovoda je lipanj-srpanj, a plodonošenje kolovoz -rujan.

Za smilje (Helichrysum italicum) koje se unazad nekoliko godina uzgaja u južnim predjelima, vežu se različiti štetni organizmi koji pričinjavaju manje ili veće štete. Jedan od tih štetnih organizama koji je „neraskidivim“ vezama – podzemnim sisaljkama (haustorijima), kojima se pričvrsti za korijenje smilja, povezan za smilje, rijetka je vrsta- mali volovod (Orobanche minor). Mali je volovod parazit na smilju i iz njegova korijenja siše sve što mu je potrebno za život.

Ne posjeduje klorofil pa nema ni sposobnost fotosinteze. Ova vrsta volovoda pronađena je prošle, ali i ove godine na plantažama smilja na lokalitetu Cerno.Zabilježeno je u literaturi da mali volovod bira, osim smilja, kao svoje domaćine i neke vrste iz porodica usnjača (Lamiaceae), lepirnjača (Fabaceae), štitarki (Apiaceae) i možda još nekih porodica.