Najbolje hraniti sa otprilike 2 kg smjese dnevno uz smanjivanje na 1 kg dnevno nekoliko dana prije prasenja.
Treba uključiti hranidbu sa nižim sadržajem energije i sa većim sadržajem sirovih vlakana ( sačma,repini rezanci,trava,repa,silaža) jer pospješuju probavu i sprečavaju debljanje krmača te daju prijeko potrebne vitamine i minerale. Hranidbom krmača u razdoblju suprasnosti (gravidnosti) treba zadovoljiti uzdržne potrebe krmače, potrebe za hranjivim tvarima koje će omogućiti intrauterini razvoj plodova, potrebe mliječne žlijezde i lučenje dovoljnih količina mlijeka te odgovarajući prirast.
SMJESE ZA SUPRASNE KRMAČE TREBAJU SADRŽAVATI: 12-14% SIROVIH BJELANČEVINA I MINIMALNO 11 MJ METABOLIČKE ENERGIJE PO KILOGRAMU SMJESE.
Kompletne krmne smjese u hranidbi suprasnih krmača mogu se zamijeniti djelomično kvalitetnom pašom, kukuruznom ili travnom silažom, krumpirom, stočnom ili šećernom repom.
Tijekom prve dvije trećine suprasnosti krmače se hrane sa 2 kg hrane. U zadnjoj trećini suprasnosti zbog intenzivnog razvoja plodova krmače treba hraniti sa 2 – 3 kg smjese dnevno.
Na količinu obroka u vrijeme suprasnosti utječu:
• tjelesna masa i kondicija krmača i suprasnih nazimica,
• temperatura u nastambi,
• individualni način ishrane smanjuje količinu obroka, a skupna ishrana povećava količinu obroka,
• stadij suprasnosti (u zadnjoj trećini suprasnosti povećava se obrok krmačama lošije tjelesne kondicije),
• suprasne krmače hrane se jednom dnevno, uvijek u isto vrijeme.
Prekomjerna hranidba suprasnih krmača i nazimica apsolutno je neracionalna odnosno skupa pa čak i štetna jer dovodi do:
• debljanja krmača i slabijeg apetita u dojnom razdoblju,
• većeg gubitka tjelesne mase i slabije mliječnosti u dojnom razdoblju,
• duljeg vremenskog trajanje prasenja i često puta do komplikacija tijekom prasenja.
Nedovoljna hranidba u vrijeme suprasnosti dovodi do:
• pada tjelesne mase krmača,
• produljenja neproizvodnog razdoblja nakon odbijanja prasadi pa do novog pripusta.