Puferi u hranidbi krava i goveda

Ukoliko se pravilno koriste, puferi u hranidbi preživača mogu pomoći u sprečavanju pada mliječnosti, bržoj prilagodbi na promjenu hrane i smanjivanju pojave metaboličkih bolesti.

Puferi su osobito potrebni pri hranidbi većim količinama koncentrata, prelaskom s hranidbe sijenom i travnom silažom na usitnjenu kukuruznu silažu, hranidbom suviše usitnjenom sjenažom i/ili silažom, hranidbi velikim količinama kukuruzne silaže ili zrna kukuruza, te hranidbi većim količinama kisele hrane (silaža i sjenaža).

Poznato je, naime, kako lako probavljivi ugljikohidrati i kisela hrana snizuju pH buraga (zakiseljuju sadržaj) uzrokujući acidozu buraga. dok suviše usitnjena hrana umanjuje žvakanje i preživanje. Pri žvakanju i preživanju se, naime, proizvodi slina neophodna za kvašenje hrane i lakše gutanje, no što je još važnije, slina je lužnata, te je važan prirodni regulator kiselosti buraga (slina sadrži natrijev i kalijev bikarbonat koji su izvrsni prirodni puferi).

Pri zakiseljenju buraga remeti se odnos acctata (soli octene kiseline) i propionata (soli propionske kiseline), što za posljedicu ima pad količine masti u mlijeku. Osim toga u kiselom je buragu umanjena probava vlakana, te se umanjuje apetit, čime se dodatno smanjuje preživanje i proizvodnja sline, te još više zakiseljuje burag.

pH je kemijska oznaka kiselosti određenog medija ili sredine. Voda kao karakterističan neutralni medij ima pH 7. Kiseline imaju pH manji od 7 te što je kiselina jača pH ide bliže 1, a što je oznaka apsolutne kiselosti. S druge strane lužine imaju pH iznad 7, a gornja granica lužnatosti je pH 14.

Puferi onemogućuju pad pH (kiselosti) buragova sadržaja neutralizirajući kiseline unijete hranom, kiseline nastale fermentacijom hrane i metabolizmom. Pravi puferi sprječavaju zakiseljavanje (pad pH u suviše kiselo područje), ali ne podižu pH iznad određene razine. U prave pufere ubrajamo karbonate, bikarbonate, kalcijev karbonat – vapnenac i bentonit.

Puferi su posebno korisni tijekom vrućeg doba godine kada je smanjen unos hrane, a povećan unos vode, te je smanjena proizvodnja sline, a životinja uzima proporcionalno više koncentrata u odnosu na vlaknastu hranu. Tijekom ovog razdoblja dobro je zamijeniti kalcijev karbonat natrijevim karbonatom, ili natrijevim bikarbonatom, jer će dodani natrij omogućiti nadomjestak natrija izgubljenog znojenjem i mokraćom (ispiranje organizma zbog unosa veće količine vode). U tim je slučajevima poželjno u obrok dodati i kuhinjsku sol (NaCl). Ukoliko je sastavni dio obroka lucerna, natrij nije potrebno dodavati, jer je sama biljka ionako bogata natrijem (za razliku od kukuruza koji je siromašan natrijem).

Vapnenac (kalcijev karbonat) je vrlo jeftin pufer koji pospješuje probavu škroba, te je osobito prikladan kod hranidbe krava većim količinama kukuruza. Uz to vapnenac podiže i pH u tankim crijevima, čime stimulira enzime i poboljšava probavu ugljikohidrata u crijevu. Dodatna korisnost vapnenca je u tome što služi i kao jeftini izvor kalcija. No, upotrebu vapnenca kod krava u suhostaju i bređih junica treba izbjegavati, jer svaki unos kalcija tijekom ovog razdoblja može za posljedicu imati povećanu sklonost krava k mliječnoj groznici i nedostatku kalcija nakon poroda.

Kod pravilne hranidbe, pH buraga kreće se između 6 i 6.5 unatoč proizvodnji velikih količina kiselina u njemu (octena, propionska i maslačna kiselina). Taj je pH optimalan za probavu hrane i održavanje omjera između acetata i propionata iznad 3, te održavanju i razvoju poželjnih mikroorganizama u buragu. Kod hranidbe velikim količinama žitarica (prvenstveno pšenica i kukuruz) i hranidbi suviše usitnjenom hranom, umanjuje se proizvodnja sline i povisuje kiselost buraga (pada pH), pada razina acetata i raste razina propionata u buragu (omjer acetatipropionat pada ispod 2.2).