Upotreba soje u krmnoj silaži

1207

Zrno soje sadrži 38 % bjelančevina, 20 % ulja, više od 30 % različitih ugljikohidrata, vitamina i minerala. Bjelančevine su velike biološke vrijednosti , a kako sadrže vrijedne esencijalne aminokiseline možemo ih izjednačiti s onima životinjskog porijekla. Zelena stabljika i lišće soje sadrže oko 15 % bjelančevina, ugljikohidrata 45 %, te 10 % minerala, raznih vitamina.

soja10

U sirovom obliku zrno sadrži i štetne tvari ureazu i tripsin. Njihova prisutnost zaustavlja aktivnost enzima koji učestvuju u probavi preživača. Da bi se mogla koristiti kao stočna hrana potrebno ju je termički obraditi bilo tostiranjem, ekstrudiranjem ili kuhanjem. U procesu ekstrudiranja zrno soje se usitnjava i zagrijava do temperature 120-135 0C vrlo kratko, ovisno o tehnologiji prženja . U procesu tostiranja visokim temperaturama prženjem inaktivira se nepovoljno djelovanje ureaze i tripsina. Samo tako prerađena pogodna je za hranidbu nepreživača: peradi i svinja.

Inače, korijen soje se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja te ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju dušikom. Značajka korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorata u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja.

Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorata otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinirano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke te u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, kruha, raznih slastica i dr.

Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja nadomjestak je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30 % potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.

Upotreba soje u silaži

Ako želimo skladištiti zrno soje na gospodarstvu vlaga mora biti ispod 10% kako bi se zrno dobro čuvalo. U skladištu treba pratiti temperaturu uskladištenog zrna da ne bi došlo zagrijavanja.

Za preživače se može u hranidbi koristiti i zrno soje neprerađeno, ali treba pri tome biti pažljiv. Provedeni pokusi su dokazali da količina od 2 kg na dan u obroku krava ne izaziva nikakve probavne smetnje. U obroku pri tome ne smije biti dodana urea.

Mljeveno zrno soje, ako se čuva duže vrijeme može se užegnuti, pa ga takvo ne treba čuvati dulje od 4-5 dana. Soja se može koristiti i za zelenu krmu ili silažu u smjesi s kukuruzom. U silaži sa kukuruzom podiže sadržaj proteina i njihovih aminokiselina. Soja u hranidbi stoke najčešće se koristi u obliku sojine sačme ili pogače koje su nusprodukti prehrambene industrije. Sadržaj proteina u njima je oko 40 % i ovako prerađena ne izaziva probleme u hranidbi stoke na gospodarstvu, pa je za preporučiti njihovu upotrebu u sastavljanju obroka.

Soja kao kultura ima pozitivan utjecaj na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Na korijenu soje, ako tlo nema nisku pH vrijednost, formiraju se kvržice u kojima se nalaze bakterije koje vežu dušik iz zraka. U gustom sklopu, ako je namijenjena proizvodnji zelene mase, povoljno djeluje na suzbijanje korova. Osim za mahunarke, soja je izvrsna predkultura za sve ratarske usjeve.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.