Pravilna ventilacija za dobro prezimljenje pčela

131

Pčelinje je gnijezdo preko zime obavijeno slojem vlažnoga zraka koji je nešto topliji od vanjskog zraka. Kako toplina, tako i vlažnost tog omotača potječe iz samoga gnijezda, jer svaki kilogram potrošenog meda stvara kilogram vode koja treba da izađe iz košnice u obliku pare.

No taj omotač štiti gnijezdo od neposrednag utjecaja vanjske temperature. Ako su košnice izložene vjetru, strujanje vjetra oko košnice neposredno će izvlačiti taj topli omotač i time sve više hladiti vanjsku površinu gnijezda. Posljedica toga bit će veći potrošak hrane, često u tolikoj mjeri da će pčele do proljeća potrošiti i do 90% zimske zalihe.

Ako pčele moraju trošiti više hrane, one, prirodno, stvaraju i više vlage koju strujanje zraka odnosi ne samo kroz leto nego i u prostore košnice gdje se zgušnjava u rosu i kapljice koje s poklopca padaju i po pčelama. Time ih uznemiruju, a one, uznemirene, troše još više hrane i stvaraju još više vlage. Mokro i pljesnivo saće oko gnijezda i mokre stijene pokazuju na proljeće da su pčele bile uznemirivane i da su trošile više hrane nego što bi trebalo u normalnom zimovanju.

Zato je zimska zaštita od vjetra u našim sjevernim krajevima neobično važna. Gdje nema prirodnog zaklona najlakše možemo sačuvati pčelinjak od vjetra katranskim papirom kojim se cijeli red košnica dobro pokrije i optereti težim predmetima (ciglom i sl). Ako se pravi vjetrobran od dasaka, trefoa između pojedinih dasaka ostaviti razmak oko 4 cm koji će djelovati na razbijanje vjetra. Inače bi se vjetar svom silinom preko dasaka obarao na košnice.

Postepeno izlaženje malih količina topline kroz gornje leto odnosi u normalnom zimovanju sobom pomalo i suvišnu vlagu iz košnice. Ali, ako je pčelinjak na nekom nizinskom i vlažnom mjestu, gdje se talože magla i vlaga, ta veća vanjska vlaga sprečavat će ne samo izlazak vlage iz košnice nego će prodirati i u samu košnicu. Budući da pčele zimi ne provode ventiliranje, nastat će u košnici slična situacija kao i zbog djelovanja vjetra.

Da bi se omogućio izlazak vlage kroz jedino donje leto, ono bi trebalo da je relativno veliko, da se prostire npr. cijelom duljinom košnice. No takvo leto imalo bi svoju lošu stranu, propuštalo bi u košnicu mnogo hladnoće. Izlazak vlage najbolje omogućuje gornje leto, pa bilo ono i najmanje.

Postoji dobar način za odvod vlage iz košnice i bez gornjeg leta, a to je njezino ispuštanje kroz poklopac u prostor za utopljavanje. Za tu svrhu ukloni se čep na poklopcu i na njega namjesti komadić žične mreže, a preko cijelog poklopca materijal za utopljavanje.

Za materijal kojim se košnice utopljavaju najbolje služe prošiveni jastučići od rogoza ili slame, debeli oko 3 cm. Ispod njih se prethodno položi nekoliko listova novinskog papira, a na sve zajedno ravan krov, pokriven limom. Svi krovovi nastavljača i položenih košnica moraju imati tzv. okapnicu da se kiša ne podlizuje i time ne vlaži stijene košnica.

Srednje jakim zajednicama u nastavljačama treba suziti gnijezdo pomoću dviju pregradnih dasaka, tako da pčele gusto pokrivaju okvire. Jakim zajednicama dobro je gnijezđo ograditi na 9 okvira pomoću dviju tankih drvenih pregrada, bez obzira imaju li nastavak s hranom sa cijelim okvirima ili polumedišnim. Ako ovakve pregrade i neće dopirati do podnice, one će ipak znatno pridonijeti čuvanju topline u proljetnom razvoju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.