U kontinentalnom dijelu zemlje listopad je posljednji mjesec kada pčelari još imaju posla oko samih košnica. U krajevima uz more pčele će još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti iz košnica.
Tijekom listopada potrošnja meda je oko 2 kg. Toplijih dana može biti još u prvom dijelu mjeseca, što će omogućiti završetak svih radova s košnicama u ovoj kalendarskoj godini i nadoknadu propuštenog. U slučaju hladnog i kišovitog vremena, osobito ujutro, u drugoj polovici mjeseca pčele će se sve češće početi skupljati u zimsko klupko.
Zbog toga već sada trebamo misliti na utopljavanje košnica i pripremiti potrebne materijale. Lijepi dani nam omogućavaju završetak radova iz rujna. Još uvijek pčele stignemo dohraniti ako je potrebno, a posebnu pažnju posvećujemo ovogodišnjim prirodnim ili umjetnim rojevima i nukleusima. U slučaju da će meteorolozi kroz dulje razdoblje predvidjeti toplo i lijepo vrijeme dohranu možemo obaviti gušćim šećernim sirupom, a u slučaju loše prognoze najbolje je koristiti med ili standardne medno šećerne pogače (bez stimulatora) u koje može biti dodan pripravak protiv nozemoze. Obično u drugoj polovici listopada u košnici nema legla ili ga ima vrlo malo pa je to vrijeme kada obavljamo i jesensko tretiranje protiv varoe.
Sada leta zatvaramo češljevima ili vratašcima od matične rešetke kako bi spriječili ulazak miševa i rovki. Zbivanja unutar košnice Kako odmiče jesen tako je na pčelinjaku sve manje posla za pčelara, naravno, pod uvjetom da je sve potrebno napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja unutar košnice. Sve hladniji dani donose značajne promjene u životu pčela u košnici. Nektarne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice čemu pogoduju i sve kraći i hladniji dani. Za lijepog sunčanog vremena može se vidjeti poneka pčela kako se vraća s oskudnim grudicama peluda na nogama. Uz pelud, pčele donose i propolis kojim zatvaraju i posljednje pukotine kroz koje bi mogla ulaziti hladnoća ili se stvarati propuh. Lijepo vrijeme značajno je i za jesenske pročisne izlete kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa što manje opterećenim crijevima.
Tijekom listopada, u većini zajednica, izlazi posljednje ovogodišnje leglo. Zna se da zimu prežive pčele izležene krajem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina matica prestaje polagati jajašca već krajem rujna iako mlade matice u jakim zajednicama mogu produžiti zalijeganje i kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajednicama može u manjoj količini neprekidno razvijati. Odrasle pčele raspoređuju hranu uz mjesto na kojem će se oblikovati zimsko klupko. To je u većini slučajeva saće u sredini košnice iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 °C, pčele se počinju skupljati u klupko. Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti raspušta. Suzbijanje varoe Tijekom mjeseca košnice više ne bi trebali otvarati osim u drugoj polovici kada zajednice počinjemo tretirati protiv varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti što je brže moguće. Pogodno je da su topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme.
U ovom razdoblju smijemo primijeniti sve pripravke koji su registrirani za ovu namjenu jer nema opasnosti od zagađenja meda, ali treba biti oprezan zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa je dobro tretirati samo plodišne okvire, a izbjegavati one u medištu na kojima ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako se preparat za suzbijanje primjenjuje prskanjem po pčelama unutar košnice (kao organske kiseline), temperatura zraka svakako ne bi smjela biti ispod 10 °C. Za primjenu bilo kojeg pripravka moramo se držati uputa proizvođača o koncentraciji i načinu primjene. Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava protiv varoe uvijek strada određen broj pčela i to u prvom redu starije i slabije pa je suzbijanje varoe za toplijih dana poželjno obaviti i iz tog razloga. To je bitno s higijenskog gledišta jer kada su pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu iznijeti van uginule pčele s podnice i leta, nasuprot tretiranju za hladnijih dana.