Mikropopulacija predželudaca kod preživača

1521

U predželucima preživača obitava brojna populacija bakterija (1010- 1011 /gramu buragova sadržaja).

Prilike u buragu su optimalne za život i razmnožavanje stotina vrsta bakterija koje su se prilagodile na život u buragu. Blago kiseli medij, bez prisutnosti zraka i vrlo topao (39-40°C) optimalan je za njihov razvoj. Neke bakterijske vrste stalno su prisutne u buragu, bez obzira na vrstu hrane, dok su druge prisutne zahvaljujući hranu kojom se životinja hrani.

Za probavu u preživača osobito su značajne bakterije koje razgrađuju celulozu i škrob, tvari kojima se preživač obilno hrani. Kako za život bakterijama trebaju bjelančevine, one obavljaju i znatnu proteolitičku djelatnost. Kao konačni razgradni produkt djelovanja bakterija, nastaju niže (hlapljive) masne kiseline (octena, propionska, maslačna). Odnos pojedinih kiselina mijenja se ovisno o vrsti hrane koju životinja prima.

Govedo hranjeno sijenom, travom ili silažom imat će veću količinu octene kiseline u buragu, ono hranjeno pretežno koncentratima, razvit će više propionske kiseline. Na odnos nižih masnih kiselina utječe fizički izgled hrane. Usitnjeno sijeno daje znatno veći udio propionske i maslačne kiseline, nego neusitnjeno sijeno. Ishrana peletiranom hranom, pripremljenom od fino mljevenoga sijena, osigurava veću količinu propionske kiseline koja je neophodna za život krava usmjerenih na visoku proizvodnju (mlijeko). Osim bakterija, u buragu žive i jednostanični organizmi (protozoa) te neke vrste gljivica.

Gljivice, također, sudjeluju u probavi, oslobađaju se octena, mliječna kiselina, ugljikov dioksid i metan. Protozoa služe održavanju mikrobne populacije buraga stalnom. Hrane se bakterijama i tako preživljavaju, a u slučaju gladovanja životinje, brzo ugibaju. Bakterije u buragu prilagođene su uvjetima života u takvim uvjetima. S obzirom na to da u buragu nastaje znatna količina kiselih produkata, ali iz usne šupljine stiže obilna količina alkalične sline, reakcija buraga kreće se od 5,8 do 7,5. Svaka nagla promjena hrane nepovoljno djeluje na pojedine vrste korisnih bakterija.

Umjesto njih, razvijaju se nepoželjne, čak i štetne bakterije, koje proizvode tvari koje mogu naštetiti normalnoj probavi. Važno je sjetiti se da svaka promjena hrane mora biti postupna, kako bi se korisne bakterije mogle postupno prilagoditi na novu vrstu hrane i kako bi se razvio dovoljan broj bakterija koje mogu razgrađivati tu vrstu hrane. Kao rezultat neoprezne, nagle promjene hrane, događa se kisela indigestija, odnosno acidoza buraga, do koje dolazi zbog davanja velikih količina hrane bogate lakoprobavljivim ugljikohidratima, bez prethodnog postupnoga prilagođavanja na tu vrstu hrane.

Zbog velike količine lakoprobavljivih ugljikohidrata, dolazi do značajnoga pada pH i zakiseljavanja buraga, pri čemu se razvijaju one vrste bakterija koje mogu živjeti u takvim uvjetima. Među njima su i one koje stvaraju mliječnu kiselinu koja dodatno snižava pH. U takvim uvjetima odumiru korisne bakterije, a prestaju i kontrakcije buraga. Zbog svega toga dolazi do zastoja u probavi, životinja ne dobiva hranjive tvari i posljedično onemoća. Ako se životinji pravilno ne pomogne, može i uginuti. Probavom hrane u buragu stvaraju se velike količine plinova i to najviše ugljik-dioksida, metana i dušika. Ti se plinovi moraju izbaciti van iz buraga, jer bi u suprotnome došlo do timpanije, odnosno nadma. Burag se u nekim slučajevima može toliko naduti te pri tome vrši pritisak na pluća, što, posljedično, može dovesti do ugušenja životinje.

Kako se to ne bi dogodilo, odvija se proces podrigivanja (eruktacije), pri čemu se plinovi podrigivanjem (ructus) izbacuju iz buraga. Plinovi se ne izbacuju kroz usta, nego ih životinja udiše i oni se dijelom resorbiraju putem pluća u krv. Ti plinovi nose i različite mirisne tvari porijeklom iz aromatične paše, voluminozne hrane, koncentrata, silaže, nižih masnih kiselina i nakon resorpcije dolaze u vime te postaju dijelom mlijeka u količinama dovoljnima za osjet tih tvari u mlijeku.

Bolje probavljeni sadržaj u kapuri prilikom kontrakcija dospijeva kroz otvor kapure u knjižavac. Taj predželudac izgleda poput kugle, smješten je s desne strane buraga, a s unutrašnje strane stijenke nalazi se niz listova, po čemu je knjižavac dobio i svoje drugo ime – listavac. Listovi značajno povećavaju funkcionalnu površinu, tu se intenzivno resorbira voda, pa je preostali sadržaj mnogo manje vlažan u usporedbi s onim u buragu. Tu se resorbiraju i niže masne kiseline koje se nisu resorbirale u buragu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.