Zatravljivanje vinograda

401

Zatravljivanje vinograda kao način uzdržavanja tla primjenjuje se u vinogradima posađenim na nagnutim terenima radi sprečavanja erozije tla te u područjima s dovoljnom količinom i povoljnim rasporedom oborina tijekom godine.

Vinogradi se zatravljuju sjetvom travnih ili djetelinsko travnih smjesa, ovisno o teksturi tla, nagibu terena, godišnjoj količini oborina i sustavu uzgoja loze. Trava se tijekom godine kosi 2 do 4 puta te se ostavlja u međurednom prostoru. Time se pozitivno utječe na zadržavanje dovoljnih količina vlage u tlu, povećava se sadržaj organskih tvari i poboljšava se struktura tla. U vinogradima sa zatravljenim međurednim prostorom moguć je ulazak mehanizacije bez obzira na stanje vlažnosti tla, odnosno količinu oborina. Potrebno je paziti da travni pokrov nije konkurencija vinovoj lozi za vodom i hranjivim tvarima.

Danas se u vinogorjima kontinentalne Hrvatske često primjenjuje kombinirani sustav održavanja tla, pri čemu se prostor između redova u vinogradu zatravljuje i kosi, a prostor u redu održava se obradom ili primjenom herbicida.

Trave nisu pogodna zajednica za suživot s vinovom lozom. Vinova loza najbolje podnosi luguminozna i mješavinu sjemena plemenitih trava. Zatravljivanje vinograda je staro kao i kultura vinove loze, ali u različitim oblicima. Tek u novije vrijeme zatravljivanje vinograda preporučuje se za održavanje tla u vinogradima. Međutim, struka je još uvijek podjeljenja oko zatravljivanja vinograda zbog nedovoljno proučenog sustava i da dalje treba raditi na stadandizaciji travnih zajednica u suživotu s vinovom lozom.

Tijekom posljednjeg desetljeća aktivno se radilo na istraživanjuove problematike i dokazane su značajne prednosti zatravljivanja tla. Teška glinasta tla i kamenita područjasušnih predjela ne preporučuje se tlo ozeljeneti. Ozelenjavanje nalazi opravdanja na strmim vinogradskim terenima i na terasama, zeleni pokrov sprječava eroziju tla, a pokošena trava (organska masa) sprječava isparavanje vlage, i ta organska masa nadomještava stajski gnoj u vinogradu. Kosidbom dugi niz godina stvara se travni humus i pojava biljnih bolesti, napose trulež grožđa je smanjen.

Mladi vinograd se na preporučuje zatravniti do šeste godine oduzimanja dijela vlage i hrane travnih kultura. Prednosti zatravljivanja su još: sprječava se zamaranje i siromašenje tla, povećava se otpornost na niske zimske kulture, bolji razvoj korjenova sustava loze u tlu, poboljšanje mikrobioloških svojstava tla, povećava mogućnost usvajanja vode i .povećava se kapacitet za zrak. Kao popratna negativnost uočena je veća otpornost na makrofaunu i to na voluharice. Godišnje napravimo 2-5 otkosa i uklanjamo nepoželjnu korovsku foru. Gotovo najveća prednost je nepotrebna primjena dušika u hranidbi vinove loze, jer se mineralizacijom i fiksacijom u potpunosti osiguravaju potrebe vinove loze za dušikom.

Zatravljivanje obavljeno kulturama trava i leptinjača i nekim drugim vrstama, koje ne ometaju rast i razvoj vinove loze. Kultivari moraju biti otporni na gaženje, prohod traktora i čestu kosidbu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.