Ožegotine od sunca na grožđu

Optimalna temperatura za razvoj vinove loze kreće se između 25 i 35 stupnjeva C. Ali, kada temperature porastu iznad te granice javljaju se i prve poteškoće u vinogradima.

Jer malo je poznato kako temperature iznad 35 stupnjeva C oštećuju vinovu lozu na sličan način kao i temperature ispod ništice. U tom slučaju vegetacija malaksava da bi na 50 stupnjeva C ona potpuno prestala, iz razloga što dolazi do odumiranja biljnih stanica. Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana dolazi do kovrčanja listova koji postupno gube boju, suše se i opadaju.

Međutim, puno veće štete pojavljuju se na samim grozdovima gdje biva doslovce „spržen“ njegov veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu, čime on postaje tržno neuporabljiv. A ožegotinama oštećen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grožđu.

Razumljivo je da do sušenja grozdova prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama. Međutim, uočeno je da navedena pojava uglavnom pohodi vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte poput: Blatine, Black Magica, Smerderevke, Bene, pa dijelom i Viktorije. S druge strane dobra stara žilavka uglavnom biva neoštećena, čime je još jednom opravdala svoj naziv. Dakle, stavlja se naglasak na zastupljeni sortiment u vinogradima. Osim toga, u strahu od opasne pepelnice vinogradari iz neznanja skidaju previše zaperaka i listova oko grozda ostavljajući ga tako nezaštićenim od agresivnih sunčevih zraka.

Zamjetno je također kako su većinom nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani što znači da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prići s istočne strane. Uslijed toga na pokožici se pojavljuju tamnožute ili rđaste pjege, nakon čega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smežuraju. Bobe su pak najosjetljivije u vrijeme promjene boje. Nije nebitno napomenuti kako na temperaturama većim od 40 stupnjeva C u vinograde ne smijemo ni ulaziti a kamoli vršiti plitke obrade tla (prašenja) ili provoditi sumporanja.

Kada do ožegotina na grozdovima idođe, svi hrle po pomoć u agrocentre i poljoljekarne. Vinogradari misle da je riječ o truleži grožđa izazvane pojavom sive pljesni te traže pripravke za njeno suzbijanje. Međutim, nastala oštećenje su nažalost neparazitske prirode i kada se pojave na njih ne možemo utjecati.

Drugim riječima, bitna je preventiva. To, prije svega, znači da ubuduće ne smijemo vršiti prekomjerno zakidanje zaperaka čime grozdove ostavljamo nedovoljno zaštićene te podrazumijeva da se i mi sami moramo znati nositi s nastalim klimatskim promjenama. Oštećene bobice ne predstavljaju posebnu opasnost u vinogradu, osim ako ne dođe do promjene vremena i nastupi kišovit period kada može doći do pojave truleži. U svakom slučaju vinogradari u ovom periodu koriste botriticide tako da će i grožđa biti zaštićeno od truleži.