Čvorak je vrlo rasprostranjena ptica. Staništa mu se prostiru diljem Europe, Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. Kod nas je najčešća vrsta europski čvorak (Sturnus vulgaris).
Na našim područjima je još i ružičasti čvorak (Sturnus roseus), no on nije kritičan za vinograd. Čvorak naraste cca 20 cm veličine. Perje mu je crno, a kljun žut i šiljast. Ima kratak rep, a u letu je prepoznatljivog trokutastog oblika. Omiljena su mu staništa listopadne šume, šikare, livade, poljodjelske površine, voćnjaci i parkovi. Gnijezdo savija uistinu na raznim mjestima te za to ne postoji određeno pravilo.
Koristi ga nekoliko puta. U načelu se razmnožava od konca ožujka do konca srpnja. Čvorak je zapravo korisna ptica. Mlade hrani isključivo kukcima, a njihova prehrana sastoji se od moljaca, leptira, skakavaca, raznih buba, raznih bobica (npr. bobica grožđa) itd.
Iz naših krajeva,čvorci se sele u sjevernu Afriku i upravo tu nastaju problemi. Završetkom ljeta njihova jata se povećaju na preko 1 000 jedinki. Da bi stvar bila lošija (za vinogradare) jata se predvečer (prije spavanja) udružuju (neki autori navode čak desetak jata) i traže način da utaže glad. Osim toga, skupljaju prijeko potrebnu energiju za put. Vinogradi, odnosno grožđe koje dozrijeva, ili je već dozrelo, idealna su im meta.
U većini država čvorci su zaštićene ptičje vrste, tako da se ne smiju ubijati nego samo tjerati s poljoprivrednih površina. Na našim prostorima vinogradar i čvorak se «bore» od kada je i povijesti uzgoja vinove loze. Bitno je napomenuti da su ljudi već davno naučili da je jato čvoraka inteligentna zajednica koja je kadra učiti i koja rijetko ponavlja vlastite pogrješke.
Klasično strašilo (djed napunjen slamom i obučen u razne lelujave krpe) dat će rezultate prvih nekoliko dana, no kasnije se čvorci priviknu na to, ne smatraju ga potencijalnom opasnošću te bez problema dolaze u vinograde i voćnjake.
Valja napomenuti da je čvorkovo oko posebno osjetljivo na spektar crvenih boja. Svjetlosni podražaji te vrste kod njega izazivaju strah, te ih nastoji izbjeći. Rješenje bi bili helijem punjeni baloni, obojeni u razne nijanse crvene, koji bi na visini cca 5 – 10 m lelujali nad vinogradom. Ovo rješenje je relativno jeftino, a dostupni izvori govore da je ovaj način rastjerivanja čvoraka dosta učinkovit.
Osim vizualnih plašila danas su u uporabi i različiti zvučni uređaji koji emitiraju zvučne efekte koji tjeraju ptice. Jedan od takvih uređaja je i rastjerivač ptica sa zvučnim i svjetlosnim efektima, koji se može koristiti na otvorenim, ali i u zatvorenim objektima.