Proizvodnja grožđa u svijetu i u nas

U ukupnoj svjetskoj proizvodnji grožđa udio stolnih kultivara u odnosu na vinske iznosi 21,5 %. Prema statističkim podacima Međunarodne organizacije za grožđe i vino – O.I.V. proizvodnja stolnoga grožđa u posljednjih se dvadeset godina neprestano povećava, a proizvodnja se vinskoga grožđa smanjuje.

U 1998. godini iznosila je 131 mil. kvintala (q), što je za 3,8 % više nego u 1997. Najveći svjetski proizvođač jest Europa s 54,27 % ukupne proizvodnje, a slijede Azija, Amerika, Afrika i Oceanija. Od zemalja najveći proizvođač jest Italija s 15 mil. q ili 19,78 %, zatim Rusija s 10,12 mil. q ili 13,35 %, koliko proizvodi i Turska. Slijede SAD s 5,55 mil. q ili 7,32 %, Grčka s 5,23 mil. q godišnje proizvodnje itd.

Najveći svjetski uvoznici stolnoga grožđa jesu SAD i Njemačka, koje zajedno uvoze više od 7,5 mil. q godišnje. Najveću godišnju potrošnju per capitata imaju Turska, Sirija i Grčka, s 15 – 20 kg, slijede Španjolska i Italija s 10 – 15 kg po stanovniku, te Maroko, Kanada, Čile, Portugal i Tunis sa 6 do 8 kg po stanovniku godišnje.

Hrvatska nema sređene statističke podatke o proizvodnji, prometu i potrošnji stolnoga grožđa jer se podaci ne obrađuju odvojeno od podataka za vinsko grožđe.

Sa sigurnošću možemo ustvrditi da je domaća proizvodnja stolnih kultivara grožđa nedostatna za vlastitu potrošnju i ne zadovoljava niti 20 % potreba domaćega tržišta. To je danas zasigurno najdefi citarniji poljoprivredni proizvod na hrvatskom tržištu. Podaci Državnog zavoda za statistiku iz 1999., 2000. i 2001. pokazuju da je tih godina uvezeno oko 10.000 tona svježeg ili suhoga grožđa.