Sakura, trešnja dalekog istoka

Japan je zemlja s najvećim brojem trešnjinih kultivara na svijetu. Zanimljivo je da uzgajaju trešnje najrazličitijih nijansi cvjetova: bijele, ružičaste pa čak i žute, ali nitko ne zna točan broj uzgojenih kultivara.

Najbrojnije su trešnje koje imaju cvjetove od pet latica, ali i one punih cvjetova nisu rijetkost. U Zemlji Izlazećeg Sunca trešnjin cvijet se štuje iznad sveg drugog cvijeća, pod nazivom sakura, zauzimajući posebno mjesto u povijesti i kulturi. Promatranje trešnjinog cvijeta ili hana-mi, običaj je star preko tisuću godina, a počeo je u doba Heian (794. – 1185.) kada su japanski plemići priređivali zabave u čast trešnjina cvijeta slaveći njegovu ljepotu.

U Edo razdoblju (1603. – 1867.) običaj hana-mi prihvatio je običan puk. Prilika da se za hana-mi okupi cijela obitelj uz obilje hrane, saké piće i vesele pjesme, u vrijeme od ožujka do svibnja (ovisno o geografskom položaju) pod rascvjetalim krošnjama, zadržala se do danas. Trešnjine krošnje su posebno lijepe u kombinaciji sa dvorcem ili hramom. Neki promatraju cvjetove noću, što izgleda gotovo bajkovito s rasvjetom ispod krošanja stabala.

Smatra se da je upravo trešnjin cvijet preslika japanske životne filozofije, kulture i identiteta. Japanci smatraju da ljepotu treba tražiti u prirodi, a ne stvarima i posjedovanju istih. U nježnom cvijetu koji tako kratko cvate pronalaze sličnost sa prolaznošću života kao i smjene rođenja, života i smrti. Nakon što trešnje ocvatu, tlo prekrije mnoštvo latica podsjećajući na ružičasti snijeg. Pojavu stvaranja tepiha od latica Japanci zovu sakura fabuki ili cvjetna mećava.

Hana-mi se slavi i u brojnim drugim zemljama: SAD-u, Brazilu, Australiji, Kanadi, Kini, Njemačkoj i brojnim drugim, podsjećajući na prijateljske odnose s Japanom.