Feijoa, sve traženija voćna vrsta

946

Feijoa (Feijoa sellowiana), podrijetlom je iz Južne Amerike. Ime je dobila po brazilskom botaničaru Joam da Silva Feijou.

Tropska je biljka, koja naraste raste do 7 m u visinu. Uzgaja se i kao dekorativna biljka Listovi su elipsastog oblika, dužine 4-8 cm, gornja lisna površina je tamnozelena, a donja je zeleno srebrnasta i dlakava. Po vjetrovitom vremenu listovi imaju poseban kontrast boja.

Ukoliko listove stisnemo ili zgnječimo imaju posebnu aromu. Cvjetovi su pravi melem za oči, imaju posebnu dekorativnu vrijednost, veliki su, razvijaju se u podnožju listova, pojedinačno, ponekad i po više zajedno, bijeli su do bijelo ljubičasti, u unutrašnjosti i odozgor crvenkasti s dugim crvenim prašnicima. Sadnica cvate od svibnja do lipnja i to do 40 dana, medonosna je biljka i vole je pčele.

Plodovi su duguljastog jajastog oblika dužine 4-6 cm, debljine 3-5 cm, nedozoreli plodovi su tamno zelene, a zreli zeleno žute boje, plodovi moraju omekšati, kožicu gulimo, a meso je vrlo ukusno. Težina plodova je ovisna od vrste te uvjeta za rast te se kreće od 25 g -100 g. Meso ploda je bijelo žuto, slatko kiselkasto, vrlo ukusno te podsjeća na ananas, jagode i banane. Plod štiti tanka i jaka kora, koja ima na donjem dijelu ostatak cvijeta.

U plodu su male sjemenke, koje ne smetaju kod jela, posebnost plodova je, da sadrže visoku količinu prirodnog joda i to više nego bilo koje drugo voće. Poznato je da je jod važan u prehrani jer uravnotežuje rad štitnjače, sprječava gušavost, isto tako sadrži mnogo vitamina C i drugih elemenata, koji su potrebni za zdravu prehranu. Plodovi postepeno dozrijevaju u listopadu i studenom te ne podnose temperature ispod ledišta zato ih je potrebno pravovremeno obrati te ih složiti u kutiju, gdje se postepeno omekšavaju, dobivaju slatkoću, a imaju osobinu da ne trunu i drže se dosta dugo.

Iako je Feijoa suptropska biljka dobro podnosi zimske temperature, jer u zimskom periodu izdrži u kraćem razdoblju i do minus 10° C. U hladnijim područjima potrebno je biljku držati u posudi te ju prije jake zime skloniti na primjeran prostor. Ukoliko se sadi u vrtu dobro je sadnicu posaditi s južne strane. Sadnica se lako prilagođava na različita tla, a najbolje joj odgovaraju humusna, pješčano-ilovasta zemljišta s ne previsokom prisutnošću aktivnog vapna.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.