Slaganje kompostne hrpe

884

Kompostnu hrpu započinjemo graditi u trenutku kad na raspolaganju imamo dovoljno materijala.

kompost

Česta je greška da se na kompost postupno dodaje materijal. Hrpu je potrebno složiti odjednom, jer se samo tako osigurava dovoljno visoka temperatura potrebna za pravilan tijek kompostiranja.

Prije početka slaganja hrpe, sav materijal mora biti pripremljen i promiješan. To znači da možebitni krupniji materijal, kao što su grančice, mora biti usitnjen i promiješan s vlažnim tvarima, primjerice pokošenom travom ili ostacima voća i povrća. Pri tome treba paziti da materijal ne bude suviše sitan, nego da ima dobru strukturu koja će omogućiti dotok zraka i spriječiti moguće procese truljenja.

Nakon što smo izmjerili i odredili dimenzije budućeg kompostišta, uklonimo nekoliko centimetara gornjeg dijela tla i prorahlimo ga vilama. Prvi sloj složimo od grubo usitnjenih grančica, kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Nakon toga izmiješan materijal slažemo u slojevima visine oko 20 centimetara, a svaki sloj pospemo tankim slojem starog komposta ili plodne zemlje i po potrebi navlažimo. Ovaj postupak ponavljamo dok ne potrošimo sav pripremljeni materijal.

Pri slaganju kompostne hrpe, valja pripaziti da se možebitni ostaci kuhane hrane i osjemenjeni korovi stave u sredinu hrpe gdje se razvija najviša temperatura. Ovo je važno kako ostaci hrane ne bi privlačili štakore, odnosno da bi visoka temperatura uništila sjeme korova.

Svakako je prijeko potrebno nastojati da se na kompostnu hrpu doda nešto životinjskog gnoja. On je bogat dušikom, a ujedno obogaćuje kompost enzimima, te prirodnim hormonima i antibioticima, bez kojih je rad mikroorganizama koji sudjeluju u procesu kompostiranja, znatno otežan.

Kako je u praksi ponekad teško nabaviti životinjski gnoj, treba napomenuti da su i male količine izuzetno korisne, jer ih je moguće rastopiti u vodi i time zalijevati kompostnu hrpu prilikom slaganja.

Kad je hrpa složena, treba je pokriti. Za to se, obično upotrebljava zemlja, slama, paprat, hasure od trstike i bambusa. Pri odabiru materijala za pokrivanje važno je paziti da propušta zrak.

Za uspješan tijek kompostiranja važno je da je hrpa odgovarajuće vlažnosti (ni presuha, ni premokra), da ima dovoljno zraka i da je materijal usitnjen na komadiće ne manje od 5 cm.

Nekoliko dana nakon oblikovanja kompostne hrpe, uslijed eksplozivnog razmnažanja mikroorganizama materijal se počinje zagrijavati. Nakon 5-10 dana temperatura dosiže svoj maksimum od 60 – 65 Celzijevih stupnjeva, te dovodi do uništavanja većine sjemena korova i patogenih organizama. Kasnije temperatura počinje padati jer su bakterije razgradile sve lako razgradljive tvari.

Pojavljuju se drugi mikroorganizmi čijim djelovanjem započinje razgradnja celuloznih i drvenastih materijala. Nakon otprilike dva mjeseca počinje preobrazba preostalih tvari u stabilne i složene humusne spojeve. U tome sudjeluju razne sitne životinjice (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i kišne gliste). Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeđu boju. Kišnih glista i drugih životinjica sve je manje i pojavljuje se karakterističan miris “šumske zemlje”.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.