Jesensko prskanje voćaka

1237

Svrha ove jesenske gnojidbe, koju smo našim pokusima provjerili i utvrdili kao vrlo korisnu i ispravnu agrotehničku mjeru, višestruka je.

Jesensko prskanje povećanom koncentracijom uree bit će djelotvorno jedino ako ga pravilno i na vrijeme provedemo. Naime, ako prskanje provedemo kasno, tj. nakon što lišće promijeni boju, odnosno nakon što se između peteljke lista i izbojka razvije separatni ili odvajajući sloj plutastih stanica, usvojeni dušik neće biti prebačen iz lišća u izbojke. Ako to učinimo prije promjene boje lišća ili tek nakon što počne mijenjanje zelene boje u svijetlo zelenu ili žutu, a kod nekih sorata krušaka u žuto – crvenu, upijeni, absorbirani dušik iz lišća prebacit će se u izbojke, a iz izbojaka u ostale organe kao što su korijen, deblo i skeletne grane i pupovi, a osobito cvjetne pupove.

Ova će gnojidba odraziti posebice povoljan utjecaj na brži i bolji porast korijena. Naime, dobro je poznato da po završetku vegetacije nadzemnog dijela voćke počinje intenzivniji rast korijena. Dva su glavna vala rasta korijena, i to jesenski po završetku vegetacije i proljetni prije početka vegetacije. Tada se skupljaju pričuvne hranjive tvari u korijenju.

Te će pričuve u proljeće poslužiti za početak bubrenja pupova, listanje, cvatnju, oplodnju i prvi porast mladica. Dio dušika, što je osobito važno, rasporedit će se i u pupove pa će potpomoći bolji razvitak cvjetnih pupova. Iz dobro razvijenih cvjetnih pupova razvit će se snažniji cvjetovi, pa će oplodnja odnosno zametanje plodova biti bolje.
Voćari se ne trebaju bojati kad nakon nekoliko dana ugledaju, da je lišće sprženo ili ga je zahvatio palež. Nakon toga lišće će otpasti, a otpadanje će biti nešto ranije nego ako se ne provede prskanje ureom.

Koje su prednosti ovog načina opskrbe voćaka dušikom?

Prije svega doći će do paleži i uništenja čađave krastavosti (fuzikladija) na lišću, koje pada na tlo i u kojem ova opasna gljivična bolest za jabuke i kruške prezimljuje. Iduće godine manja je opasnost od jačeg napada čađave krastavosti. Drugo, na ovaj se način umjesto većih količina dušičnih gnojiva može osigurati jeftinija jesenska gnojidba dušičnim gnojivima, odnosno ureom. Daljnja vrlo važna prednost ovog načina jesenske prihrane dušičnim gnojivom je u tome što lišće ranije otpadne pa je smanjena transpiracija vode.

Kako u to vrijeme korijen najintenzivnije raste, to će većom apsorptivnom površinom bolje primati vodu i slati je u nadzemni dio voćke. Ta voda ne prostruji brzo kroz voćku i ne izgubi se jer nema lišća koje bi transpiriralo, tj. ispuštalo vodu, pa se ona ugrađuje u organske spojeve. U voćki voda dolazi u dva glavna oblika, i to kao slobodna i kao vezana ili ugrađena u organske spojeve. Bolje je da voćka sadržava više vezane, a po mogućnosti vrlo malo slobodne vode.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.