Čuvanje plodova šljive

993

Berba plodova šljive odvija se u ovisnosti od sorte, podneblja, položaja i nadmorske visine šljivika kao i od namjene plodova.

Tako ukoliko ćemo plodove šljive trošiti u svježem stanju ili za preradu u kompote i slatka, berba se provodi prije tehnološke zrelosti. Drugim riječima radi se o zrelosti u kojoj su plodovi domaćih šljiva plavi i prekriveni svojstvenim pepeljkom, dok meso poprima karakterističan harmoničan okus, sočnost i ugodan miris. U to vrijeme plodovi šljiva su izrazito čvrsti zbog čega se mogu lako prevoziti i na udaljenija tržišta.

Međutim, ukoliko se njezini plodovi koriste za proizvodnju rakije šljivovice, za preradu u pekmeze i marmelade ili se pak podvrgavaju sušenju tada se šljiva isključivo bere u tehnološkoj zrelosti. U toj fazi plodovi sadržavaju najveću količinu šećera ali i drugih hranjivih i aromatičnih sastojaka zbog čega su šljive izrazito sočne, ukusne i mirišljave. Kod ove berbe moramo pravodobno procijeniti njezin početak-trenutak berbe, jer s njezinim odugovlačenjem plodovi obično lako i prezru. A takvi plodovi nisu toliko pogodni za preradu te uz to prekomjerno opadaju sa samog stabla.

Berba šljiva u svrhu proizvodnje rakije ili za svrhu sušenja provodi se trešnjom stabala, bilo da se to radi ručno ili putem odgovarajućeg stroja, dok se za stolnu upotrebu berba provodi isključivo ručno i po mogućnosti u nekoliko navrata.

Osnovni uvjet za sigurno i kvalitetno čuvanje suhih šljiva podrazumijeva da vlažnost suhih plodova bude između 18 i 22 posto. Osim toga važna je i temperatura u skladištu koja treba da bude ispod 10 stupnjeva C dok relativna vlaga zraka treba biti manja od 70 posto. Međutim, za vrijeme čuvanja, suha šljiva se mora zaštititi i od vlage, svjetla, zagrijavanja, stranih mirisa i štetnika. U tom pogledu najopasnije su grinje koje su jedva uočljive golim okom. Ima ih više vrsta a najopasnije su grinje suhog voća i brašnena grinja. Prva isključivo napada nedovoljno osušene plodove šljiva koji po naborima imaju karakterističan bjeličasti prah.

Ipak da to nisu ušećereni plodovi najbolje podsjećaju neugodni mirisi. Brašnena se pak grinja obično javlja u skladištima u kojima su prije suhih šljiva skladištene žitarice. Kao posljedica njezina napada u cijelom skladištu se brzo primjećuje neugodan miris, što je siguran znak zagađenosti i neupotrebljivosti suhih plodova. Zbog svega toga plodove šljiva moramo smjestiti u prethodno očišćene i odgovarajućim sredstvima dezinficirane prostorije, što je obvezna mjera i za sav ostali inventar, ambalažu kao i vozila koja plodove šljiva dopremaju do same prostorije za njihovo čuvanje.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.