Starost i rodnost voćaka

168

Za procjenu svojstava rasta i rodnosti kao i za utvrđivanje uzroka različitih pojava koje se javljaju kod pojedinih voćaka važno je poznavati stadijski razvoj stabla, odnosno podloge i plemke, tj. znati radi li se o sjemenjaku, voćki razvijenoj na vlastitom korijenu ili cijepljenom stablu.

Kad se govori o starosti voćke, valja razlikovati pojmove biološka starost – kad se sjemenjak te sorte prvi puta pojavio (dakle biološka rodnost se javlja samo kod sjemenjaka) i relativna starost – životni vijek svakog pojedinog stabla, odnosno vrijeme koje može doživjeti pojedino stablo neke sorte otkad je nastalo kao sadnica. Sam način, fiziologija rasta kao i svojstva nadzemnog dijela voćke osim genskih predispozicija sorte, pod utjecajem su i podloge, budući da je dokazano kako podloga utječe na važnija svojstva sorte koja je cijepljenja na podlogu, a to su: bujnost, razvijenost, dugovječnost, vrijeme kretanja vegetacije, cvatnja, završetak vegetacije, otpornost prema niskim temperaturama, mrazu, bolestima i štetnicima, kao i na svojstva plodova kao što je krupnoća, boja kožice, okus i aroma ploda.

Od svog postanka pa do propadanja, tijekom čitavog svog razvoja voćke prelaze kroz brojna razdoblja u kojima su izložene znatnim promjenama koje se događaju na morfološkoj, ali i fiziološkoj razini. Mlade voćke odlikuju se najintenzivnijim vegetativnim rastom sve dok ne razviju svoju krošnju i u tom razdoblju obično su nerodne ovisno o genetskoj osnovi, podlozi i uvjetima okoline. Zametanjem prvih cvjetnih pupova voćke ulaze u početno doba rodnosti. Kasnije se ta rodnost iz godine u godinu povećava do određenog maksimuma koji traje kraće ili dulje vrijeme, nakon toga se prirod opet progresivno smanjuju dok u dubokoj starosti ne dostignu minimum i sasvim prestanu.

Svaka voćna vrsta, odnosno sorta ima svoj rodni potencijal odnosno sposobnost formiranja rodnih pupova u krošnji. Rodni potencijal je promjenjiv i ovisi o brojnim biotskim i abiotskim čimbenicima kao što su: sorta, podloga, pomotehničke mjere, klimatski čimbenici, bolesti, štetnici, korovi i drugi. Uz to, da bi voćka redovito i dobro rodila potrebni su povoljni uvjeti za odvijanje određenih fenofaza vegetativnih i generativnih organa, zatim povoljna agrotehnika i pomotehnika povezana s biološkim svojstvima vrste i sorte.

Iako se može zaključiti da razdoblje rodnosti značajno varira, navedena stabla osim što su prepoznata po svojoj dugovječnosti, adaptirala su se na okolišne uvjete u kojima rastu i u principu iz godine u godinu donose rod. Rodnost varira iz godine u godinu, što znači da ima godina kad je rodnost preobilna, zatim godine kad je rodnost slabija ili gotovo u potpunosti izostane. Kod sorti koje imaju gensko svojstvo za visok postotak zametanja plodova često dolazi do pojave alternativne ili naizmjenične rodnosti.

Izostanak rodnosti posljedica je djelovanje čimbenika koji nepovoljno utječu na zametanje cvjetnih pupova pri čemu se ne ispuni prvi uvjet za rodnost voćaka ili je posljedica nepovoljnih utjecaj drugih čimbenika (niske temperature, hladno i kišno vrijeme tijekom oplodnje, suša, slaba ishrana i sl.) koji nakon što su zametnuti cvjetni pupovi, ometaju ili sprječavaju normalno odvijanje fenofaza cvatnje, oplodnje i razvitka ploda. Rodnost samih starih stabala pod utjecajem je velikog broja čimbenika i teško je definirati njihovo razdoblje i intenzitet rodnosti, budući da je riječ o sortama koje su najčešće cijepljene na sjemenjake (npr. šumske jabuke, šumske kruške ili trešnje), kasnije ulaze u rod, često im se izmjenjuju rodne i nerodne godine (zbog obilnih priroda jedne godine izostane prirod druge godine) imaju dubok korijen i aklimatizirane su na uvjete okoline, tolerantnije na abiotske i biotske stresove čime im se produljuje životni vijek i rodnost.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.