Podizanje i održavanje nasada marelice

Obzirom da je marelica osjetljiva vrsta na naglu promjenu temperature, kasne proljetne mrazove zbog rane cvatnje i jako vlažna te teška tla, izboru položaja za podizanje nasada marelice treba se posvetiti puna pažnja

Izbor položaja za podizanje nasada marelice

Obzirom da je marelica osjetljiva vrsta na naglu promjenu temperature, kasne proljetne mrazove zbog rane cvatnje i jako vlažna te teška tla, izboru položaja za podizanje nasada marelice treba se posvetiti puna pažnja.

Kao veliki ljubitelj topline, uzgoj marelice preporučuje se na južnim i jugozapadnim ekspozicijama gdje ima dovoljno topline i sunca tijekom dana. Ako se sadi u vrtu, najbolji položaj je onaj uz kuću ili neki objekt na južnoj strani. Položaji koji su poznati kao mrazišta treba izričito izbjegavati ako se planira zasaditi ova voćna vrsta. Marelica najduže živi i najbolje rađa plodovima dobre kvalitete na lakim, toplim i propusnim tlima koja su dobro drenirana. Na teškim glinastim i hladnim tlima marelica pati od smolotočine i češće strada od mraza. Iako nije mediteranska voćna vrsta, najviše joj odgovaraju mediteranski uvjeti gdje su zime blage što je u skladu s njenom biološkom prirodom. Višak vlage u tlu posebno je nepovoljan, ako je marelica cijepljena na divlju marelicu, badem ili breskvu, stoga za uzgoj na težim i vlažnim tlima prikladnija je šljiva kao podloga.

Priprema tla za sadnju marelice

Nakon što se izabrao teren, iskrčio, očistio i poravnao, slijedi analiza tla.

Prema rezultatima analize tla potrebno je obaviti meliorativnu gnojidbu s 40 do 50 t/ha stajnjaka i mineralnih gnojiva. Ukoliko je humus ispod 1,5 potrebno ga je obavezno dodati. Ako se reakcija tla ne kreće oko neutralnog potrebno je regulirati pH najčešće dodavanjem vapna. Nakon toga slijedi duboko rahljenje tla na dubinu od 80 cm dubokim oranjem i podrivanjem, najbolje krajem ljeta ili početkom jeseni.

Izbor sadnog materijala marelice

Pošto nasad uvelike ovisi o kvaliteti sadnog materijala, preporučuje se saditi jednogodišnje sadnice visoke kvalitete koje su bezvirusne, s dobro razvijenim korijenovim sustavom i zrelim nadzemnim dijelom.

Vrijeme i tehnika sadnje marelice

Najbolje vrijeme za sadnju marelice jest vrijeme mirovanja u jesen, iako se može saditi i na proljeće. Svi oštećeni dijelovi korijena trebaju se prije sadnje odstraniti dok se sitno korijenje ne prikraćuje.

U dobro pripremljenom tlu iskopaju se jame ili brazda dubine 70 cm. U njih se stavlja sadnica marelice na način da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine zemlje. Na korijen marelice stavi se rahla zemlja koja se mora dobro ugaziti. Sljedeći sloj iznad korijena čini stajski gnoj koji se daje u količini od 20 do 30 kg/stablu s 0,5 kg NPK formulacije 7-20-30. Sva dodana gnojiva se prekriju zemljom te se voćka zalije s minimalno 30 litara vode. Marelica se sadi na međuredni razmak 3,5 do 4 m i razmak u redu 2 do 3 m.

Održavanje nasada marelice

Nasad marelice se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravljivanje površine koje je potrebno tijekom vegetacije kositi i malčirati.

Kako je marelica izrazito osjetljiva voćna vrsta na nagla temperaturna kolebanja, kao dobra mjera pokazalo se bijeljenje debla voćaka vapnom u svrhu smanjenja negativnog utjecaja naglih izmjena temperatura koje rezultiraju raspucavanjem kore debla i izmrzavanjem voćke. U jesen, kada to vremenske prilike dopuštaju, nakon masovnijeg otpadanja lišća preporučuje se korištenje bakrenih fungicida u pojačanoj koncentraciji ili kombinacije bakra s mineralnim uljima. Tretman je potrebno ponoviti pred kasnozimski ili proljetni početak vegetacije (korištenje bakra tijekom vegetacije fitotoksično je za sve koštičave voćne vrste!).

Navodnjavanje marelice

Nasad marelice se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravljivanje površine koje je potrebno tijekom vegetacije kositi i malčirati.

Kako je marelica izrazito osjetljiva voćna vrsta na nagla temperaturna kolebanja, kao dobra mjera pokazalo se bijeljenje debla voćaka vapnom u svrhu smanjenja negativnog utjecaja naglih izmjena temperatura koje rezultiraju raspucavanjem kore debla i izmrzavanjem voćke. U jesen, kada to vremenske prilike dopuštaju, nakon masovnijeg otpadanja lišća preporučuje se korištenje bakrenih fungicida u pojačanoj koncentraciji ili kombinacije bakra s mineralnim uljima. Tretman je potrebno ponoviti pred kasnozimski ili proljetni početak vegetacije (korištenje bakra tijekom vegetacije fitotoksično je za sve koštičave voćne vrste!).