Orošivači sa senzorima za identifikaciju stabla

774

Budućnost u primjeni SZB radi ostvarenja ekološki prihvatljive, a učinkovite zaštite bilja jest upotreba orošivača za selektivnu aplikaciju SZB.

Postoji više vrsta orošivača za selektivnu aplikaciju SZB prema vrstama senzora koji se na njih ugrađuju. Prvi su ultrazvučni senzori koji detektiraju prisutnost stabla „Crop Identification Sensor“ (CIS). Drugi su optički senzori koji detektiraju prisutnost bolesti ili patogena, „Crop Health Sensor“ (CHS). Treći i najnoviji jesu laserski senzori za navođenje mlaza „Laser-Guided Crop Sprayer“.

U tim sustavima norma tretiranja po jednom stablu u voćnjaku nije fiksna, nego se mijenja ovisno o gustoći krošnje i veličini stabla. Tako u istom voćnjaku tijekom jednog tretiranja orošivač izbaci različite količine tekućine po svakom stablu, ovisno o njegovim dimenzijama. Ako pri tom orošivač može prekinuti prskanje kada naiđe na prazan prostor između stabala ili ako može prepoznati bolesna stabla i samo njih prskati, znatno se smanjuje i drift. Glavna prednost orošivača za selektivnu aplikaciju jest mogućnost izbjegavanja prskanja praznih prostora između biljaka.

CIS senzor analizira veličinu stabla i gustoću krošnje, zahvaljujući analizi povratnog signala ultrazvučnog senzora. Elektronski sustav na takvim orošivačima ima ultrazvučne senzore smještene sa svake strane orošivača ispred mlaznica koji detektiraju da li se u njihovoj razini nalazi ili ne nalazi krošnja i prema tome uključuju/isključuju pojedine mlaznice.

Orošivači sa senzorima za identifikaciju stabla automatski mjere volumen i gustoću krošnje u realnom vremenu. Centralna kontrolna jedinica upravlja ulaznim i izlaznim podatcima te omogućuje podešavanje prskane količine SZB. Ta vrsta orošivača sadrži i sustav regulacije protoka zraka gdje je protok zraka prilagodljiv, kako bi odgovarao veličini krošnje, tj. uzgojnom obliku preko varijabilnog otvora za zrak.

Prazni prostori koje ti senzori mogu detektirati kreću se od 35- 120 cm, ovisno o udaljenosti senzora od objekta koji se tretira. Zadatak ultrazvučnih senzora jest da identificiraju objekt tretiranja u opsegu od 0,8 do 6 m. Informaciju o nailasku na stablo šalju u upravljačku jedinicu, koja daje signal za otvaranje elektromagnetskih ventila. Upravljačka jedinica ima mogućnost ručnog i automatskog uključenja ventila. Kod automatskog uključenja ventila može se podesiti vrijeme uključenja i isključenja ventila. Na osnovi toga može se podesiti uključenje orošivača 15, 30 ili 45 cm prije krošnje.

Isključenje orošavanja obavlja se na istim udaljenostima, poslije prolaska krošnje. Bitno je da se v entili otvore malo prije nailaska na biljku, a zatvore malo poslije prolaska da bi se tretirala cijela biljka. Primjena senzora za identifikaciju krošnje osobito je važna u mladim nasadima, gdje postoji veliki razmak između stabala u redu, kao i u nasadima koštičavog voća koja se formiraju na većim razmacima. Istraživanja su pokazala da upotreba tih senzora može pridonijeti uštedi tekućine za čak 70% u mladom nasadu, odnosno 30% u veoma razvijenom nasadu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.