Ekološki uvjeti za uzgoj šljive

62
Spread the love

Ekološki uvjeti za uzgoj šljive, spram drugih voćnih vrsta, je manje zahtjevna voćna vrsta. Može se zadovoljiti i lošijim tlom te oštrijom klimom, no najbolje rezultate će, naravno, dati u zadovoljavajućim i optimalnim uvjetima.

Tijekom dubokog zimskog mirovanja šljiva može podnijeti apsolutne minimalne temperature i do -30 °C. U rano proljeće, ovisno o sorti, šljiva može biti nešto osjetljivija na niske temperature nego druge voćne vrste. Cvjetovi u fazi balona mogu se smrznuti pri temperaturi od -1 do -5 °C, a u fazi pune cvatnje se smrznu na temperaturi već od -0,5 do -2,2 °C. Kao i kod ostalih vrsta, tek zametnuti plodovi su još osjetljiviji i pozebu na temperaturi od -0,5 do -2 °C.

Najvećem broju sorata šljive odgovara umjereno kontinentalna klima sa srednjom godišnjom temperaturom od 9 do 11 °C i srednjom temperaturom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) od 18 do 20 °C. Visoke temperature u periodu cvatnje djeluju nepovoljno na oplodnju jer isušuju njušku tučka i otežavaju klijanje polena.

Za uzgoj šljive vrlo su značajne ukupne godišnje količine padalina i njihov raspored tijekom godine. Većina sorata najbolje uspijeva u krajevima čija je godišnja suma oborina između 700 do 1.000 mm i relativnom vlagom zraka 75 do 85%. Kritična granica za uzgoj šljive je 600 mm oborina godišnje. Ako u periodu formiranja koštice (plod veličine lješnjaka, 20 do 30 dana nakon cvatnje) dođe do nedostatka vode dolazi do masovnog otpadanja zametnutih plodova, a oni koji ostanu su sitni i nepravilno se razvijaju.

U pogledu tala, šljivi najbolje odgovaraju duboka, propusna, dobro drenirana, lagana, humusna tla bogata fosforom (P) i kalijem (Ka). Reakcija tla treba se kretati oko neutralne (pH 6,0 do 7,5). Tla koja sadrže više od 10% aktivnog vapna daju loše rezultate pa se takva tla za intenzivnu proizvodnju izbjegavaju.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.