Zanimljivosti o uzgoju šampinjona

1740

Šampinjoni predstavljaju zdravu hranu, bogatu bjelančevinama pa kao takvi zauzimaju sve značajnije mjesto u ljudskoj ishrani.

SONY DSC

Uspješna proizvodnja zavisi od vanjskih ( temperatura, vlaga, svetlost, supstrat, vazduh) i unutrašnjih (genetički proizvodni potencijali) čimbenika.

Šampinjoni svoju životnu aktivnost obavljaju u temperaturnom intervalu od 30°C do 35°C. Optimalna temperatura u fazi razvoja micelija u hranljivom supstratu je oko 25°C. U fazi prorastanja micelija kroz pokrovni sloj (pokrivku) i u vrijeme formiranja plodonosnih tijela optimalna temperatura je 15-17°C. Sviježi šampinjoni sadrže 88-91% vode, što zahtijeva vlagu u toku procesa proizvodnje ( u hranljivom supstratu potrebno je osigurati 68-70% vlage, a u pokrovnom sloju 60-68%. Relativna vlažnost zraka u proizvodnim objektima treba biti između 85 i 95%.

Poznato je da šampinjoni imaju vrijednost u ljudskoj ishrani. Šampinjoni imaju ugodan okus i osrednju hranljivu vrijednost. Obično se kao mjerilo ocijene kvaliteta neke životne namirnice uzima količina bjelančevina. Sudeći po tome, gljive su po vrijednosti odmah iza mesa. Sviježi šampinjoni sadrže 90-91% vode, 3,5-4,9% bjelančevina (proteina), 3,3-3,6% ugljekohidrata, 0,18-0,20% masti i 0,4-0,8% mineralnih tvari.

U šampinjonima ima u manjim količinama i vitamina. Najviše je zastupljen vitamin C (8,6 mg/100 g), zatim vitamin B1 (0,15 mg/100g), dok vitamina B2 i B6 ima u tragovima, a nešto više ima vitamina D i provitamina A.

Znači, šampinjoni prestavljaju zdravu hranu, bogatu bjelančevinama a i drugim sastojcima, pa kao takvi zauzimaju sve značajnije mjesto u jelovniku ljudi. Mogu se koristiti sirovi kao salata, kuhani, a najbolje uz druga lako probavljiva jela.
U toku procesa uzgajanja šampinjona neophodno je prisustvo zraka, odnosno kisika. Potrebe za kisikom su veoma velike, naročito za vrijeme aktivnijeg procesa razlaganja organskih tvari, kojom prilikom se oslobađa veća količina CO2.

Ugljični dioksid štetno djeluje na normalan rast i razvoj šampinjona, a naročito ako je njegova koncentracija veća od 0,5%. U početnom periodu razvoja šampinjona nije potrebna velika izmjena zraka. Ali sa izraženijim razvojem micelija povećava se i potreba za većom izmjenom zraka, uslijed pojačane koncentracije CO2, a dostiže svoj maksimum u periodu formiranja plodišta.

Direktna svjetlost ne smeta rastu šampinjona, ali u izvjesnoj mjeri može izazvati povećano isušivanje proizvodnih površina, može utjecati na izvjesnu promjenu tiplotnog režima u uzgajilištu, zatim može izazvati promjene boje plodišta i tako umanjiti kvalitet, a može uzbrzati i razvoj uzročnika nekih bolesti i štetnika. Imajući sve to u vidu, proizvodnju šampinjona treba organizirati u mračnim prostorijama, jer se tu postižu najbolji prinosi i kvaliteta.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.