Rebrasti smrčak

132

Raste u cijeloj zemlji, nema mjesta ni grada gdje ga nećemo naći. Voli rasti na mjestima izloženim suncu.

Klobuk naraste 5 – 20 cm visok a na najdebljem dijelu može biti širok do 20 cm, i težiti i do 40 dag. Od težine klobuk klone i polegne po tlu, pa podsjeća na krastavac. U mladih primjeraka klobuk je obli, kao vreća ili jaje, stožastog oblika. Stariji primjerci češće su više ili manje izduženi, a prema vrhu sve uži i gotovo posve šiljati. Na vrhu s oštrim ili otupljenim kao podrezanim šiljkom, ipak oblog oblika, nalazimo ga u svim fazama razvoja. Na dnu klobuka rub je dosta izbočen, između klobuka i stručka vidljiv je kanal, zakriljen tanjom opnom, kao ovratnik stegnut uz vrat, od slučaja do slučaja različito širok.

Na vanjskoj površini klobuka pružaju se izrazito istaknuta uzdužna rebra, izdignutija od poprečnih i tamnija, a u starijih primjeraka gotovo crna. Poprečna rebra nepravilna su kao i alveole. U jamicama (alveolama) koje nastaju ukrštanjem tih žilavih rebara leži himenijski sloj, uvijek vlažan i gotovo masnosjajan, pretežno siv, rjeđe smeđesiv i pri početnom sušenju malo maslinast, u mladosti gotovo crn. Kod većih i krupnijih primjeraka ističe se maslinastozelenkasta prelivena nijansa. Rebra su uvijek nešto tamnija. Stručak naraste do 10 cm visok i do 12 cm širok.

Stručak je u mladosti bijel, po- slije žućkast ili sivkast, vrlo nepravilan, pri dnu s jakim brazdama, često presavijen i zgrčen, s pregibom, tako da klobuk polegne na zemlju ako su primjerci krupni. Stručak je pri dnu zadebljan, izbrazdan i gol bez zrnaca na površini. Nepravilno je napuhan i šupalj na cijeloj površini. U donjem dijelu stručka iznutra zadebljani slojeviti dijelovi priljubljuju jedan uz drugi i tako ispunjuju dobar dio šupljine. Meso je bjelkasto, deblje nego kod drugih stručaka, u klobuku do 5 mm a u stručku do 8 mm, dosta je hrskavičavo, elastično, kod starijih primjeraka žilavo a pogotovo kod stručka. Miris je dosta ugodan, okus blag.

Raste u ožujku pa sve do konca svibnja, uvijek u blizini naselja, na smetlištima, ruševinama, jer ipak mora izbijati iz zemlje, raste osobito rado kraj napola trulog kartona i papira, na novogradilištima, ruševinama. Možemo ga naći kako raste izravno iz starih porušenih zidova, na odbačenom građevnom materijalu. Voli pješčano tlo. Raste u cijeloj domovini, nema mjesta ni grada gdje ga nećemo naći. Voli rasti na mjestima izloženim suncu.

Rebrasti smrčak je JESTIVA gljiva, prvorazredna, aromatična, odlične kakvoće, možemo ju pripremiti na razne načine. Prije uporabe dobro ga očistiti i oprati. Izvrstan je pohan, kad se osuši još je bolji.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.