Kostanjevka, mikorizna stapčara mješovitih ili šuma četinjača

241

Godine 2014. talijanski je mikolog Alfredo Vizzini premjestio kostanjevku iz roda Boletus u rod Imleria. U literaturi se može naći i pod nazivom Boletus castaneus ß badius (Fr.), Ixocomus badius (Fr.) Quél. i Xerocomus badius (Fr.) E. J. Gilbert.

Znanstveni naziv roda dodijeljen je u čast belgijskog mikologa Louisa Imleria (1990. – 1993.). Stariji naziv Boletus dolazi od starogrčkog naziva bolos koji se odnosi na grudu gline, a naziv vrste badia upućuje na crvenkasto-smeđu boju klobuka.

Pridolazi na euroazijskom kontinentu i u Sjevernoj Americi. Raste na kiselim ili pjeskovitim tlima, u listincu ili mahovini u mješovitim i šumama četinjača, često uz hrastove, bukve, pitomi kesten te jele i borove. Pridolazi pojedinačno ili u grupicama. Stvara mikorizne veze.

Klobuk kostanjevke širine je od 3 do 12, rjeđe 14 cm, kod mladih primjeraka gotovo okrugao, zatim polukružan, odnosno konveksan, a kod zrelih primjeraka oblika jastuka ili plosnat. Boja klobuka može jako varirati pa može biti svijetlo crveno-smeđe, kestenjaste, čokoladne, maslinaste ili tamnije smeđe, rjeđe crno-smeđe boje. Kod mladih primjeraka krajevi su uvinuti prema gore, a kod zrelih podvinuti prema klobuku. Kožica je glatka, suha, baršunasta, za vrijeme kiše sjajna. Ne može se skinuti.

Cjevčice su u presjeku okrugle ili četvrtaste, raznih duljina od 0,6 do 2 cm, u početku bijele do svjetložute boje, a kasnije žuto-zelene, rijetko maslinasto-žute. Ako se klobuk stisne prstima, pojavit će se plavičasta, plavo-zelena ili siva mrlja ili čak smeđe boje. Meso je gusto, bijele ili svjetložute boje, ispod kožice klobuka smeđe, a ako se zareže poprima plavičastu, zatim smeđu i na kraju ponovno bijelu svjetložutu boju. Kod mladih primjeraka vrlo je tvrdo, no s vremenom omekša. Stručak je oblika cilindra ili zadebljan, gust, može biti visine od 3 do 14 cm i širine gotovo 1 cm. Boja stručka često je svjetlosmeđe, a može biti i žuto-smeđe ili smeđe boje. Spore su uglaste, široke, jednobojne, srednje veličine ili malene. Otisak spora je maslinasto-smeđe ili zeleno-smeđe boje.

Meso ima slatkasti okus i ugodan miris gljiva ili podsjeća na voće. Vrijeme branja je od srpnja do studenog. Sadrži holin, mososaharide, disaharide, aminokiseline, vitamine: B1, B2, B9, B12, C i PP, minerale: kalij, kalcij, magnezij, cink, selen, bakar, mangan, željezo, fluor, fosfor i natrij.

Povećava aktivnost mozga čime vrlo povoljno djeluje na pamćenje, obnavlja živčane stanice, srce i krvotok te smanjuje rizik od ateroskleroze. Povoljno djeluje na sastav kože, noktiju i vlasi. Odlično je tonizirajuće sredstvo. Također, ima diuretična svojstva pa povoljno djeluje na bubrege. Može pomoći u čišćenju organizma i mršavljenju. Umirujuće djeluje na živčani sustav. Prirodni je antibiotik te stabilizira imunosustav.

Jestiva je gljiva koja se može konzumirati sirova. Može se kuhati u juhi petnaestak minuta, soliti i marinirati, sušiti ili zamrznuti. Nekoliko je europskih istraživanja pokazalo da u slučaju prisutnosti metala, kao što su kobalt, živa i nikal u okolišu, dolazi do nakupljanja u kostanjevki. Nakon černobilske katastrofe analizom je utvrđeno da tamošnji primjerci sadrže nekoliko puta veću koncentraciju radioaktivnog cezija-137 u odnosu na ranije brane primjerke. Zbog sklonosti nakupljanja štetnih tvari, kostanjevke je važno brati na nezagađenim mjestima.

Slične gljive su ljetni vrganj (lat. Boletus edulis) koji je ukusna, jestiva vrsta. Kuhanjem bujon ostaje proziran i po tome se ljetni bujon razlikuje od velikog broja drugih vrsta.

Osim već istaknute činjenice da gljiva može biti zagađena i može doći do trovanja organizma, usporava rad želudca i crijeva zbog čega se ipak preporuča termička obrada. Za kestenjaču vrijedi što i za druge jestive gljive, a to je da je nužno izbjegavati stare primjerke i prejedanje jer može doći do želučanih smetnji.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.