Jetrenka liječi jetru

I domaći i znanstveni naziv malene proljetnice, jetrenke ukazuje na jetru, organ zadužen za čišćenje u ljudskom organizmu.

Znanstveni naziv Anemone hepatica potječe od grčkih riječi vjetar – anemos i hepar – jetra. Prema legendi ova biljka, čije lišće ima oblik jetre, grčki bog vjetra poslao je na Zemlju kako bi najavljivala proljeće. Prema rimskoj legendi jetrenke su nastajale iz suza koje je Venera lila oplakujući mrtvog Adonisa.

Jetrenka može narasti od pet do petnaest cm u visinu. Lišće i cvijeće se razvija iz podanka, a stabljika dolazi podzemno. Lišće je trolapo, tamno zeleno s bjelkastim prugama s gornje strane, a donja strana je ljubičasta ili crvenkasto smeđa. Široko je od sedam do devet cm, a dugo od pet do šest cm, pojavljuje se nakon cvatnje i ostaje zeleno tijekom zime. Cvjetovi se pojavljuju s prvim danima proljeća ili ranije. Dolaze u raznim bojama i mogu biti plavi, ljubičasti ili ružičasti, rjeđe potpuno bijeli. S donje strane imaju po tri zelene brakteje, odnosno obojena listića koji imaju zaštitnu funkciju. Prašnici su brojni i smješteni oko glavice u središtu cvijeta. U glavicama se nalaze isto tako brojni tučci te je biljka u stanju oprašiti sama sebe.Plodovi su sjedeći ili s malim peteljkama.

Jetrenka je tipična za šume umjerene klime na sjevernoj polutki Zemlje. Glavnina raste po Europi, ima ih nešto na području Sjeverne Amerike i istočne Azije (Koreja, Japan). Raste po šumama, šikarama i šumskim livadama, nizinskog, brdskog i gorskog područja. Ima dubok korijen pa traži dobro drenirano tlo. Za razliku od drugog ljekovitog bilja preferira bogata, porozna tla i zasjenu, zbog čega bira šume listača.

Lišće se pojavljuje nakon cvatnje i ostaje zeleno tijekom zime, a sakuplja se od kasnog proljeća do sredine ljeta. Nužno se suši kako bi se otrovni spoj protoanemonin pretvorio u neotrovni anemonin.

Biljka sadrži otrovni protoanemonin zbog kojega je blago toksična, ali u manjoj količini nego biljke iz istog roda kao npr. šumarica. Uz to, sadrži saponoide,flavonoide i tanin. Flavonoidi se sastoje od flavoglikozida, antocijana i laktona koji formiraju glikozide. Flavoglikozidi u jetrenki sadrže kvercimeritrin, izokvercetin i astralgin.

Saponini u jetrenki pokazuju pozitivan učinak na imunosustav, protuupalni učinak i djeluju kao ekspektorans, odnosno sredstvo za izbacivanje sluzi iz dišnih putova. Koristi i kod raznih drugih problema dišnog sustava, npr. tuberkuloze ili bronhitisa. Antocijan djeluje protuupalno, astralgin se pokazao učinkovitim u suzbijanju dermatitisa dok izokvercitin jača krvne žile. Jetrenka je korisna pri izbacivanju kamenaca iz mokraćnog mjehura.

Kao biljka koja liječi bolesti jetre koristila se u srednjem vijeku, ali joj mnogi takva svojstva pripisuju i danas pa je još uvijek u upotrebi u liječenju žutice, povećanja jetre, hepatitisa ili ciroze jetre za što se rade ekstrakti. Smatra se i sredstvom za stimulaciju gušterače. Pomaže kod probavnih smetnji, konkretno nadutosti, poboljšanja funkcije stolice, pospješivanje metabolizma i teka.

Neki je koriste za tretiranje varikoznih vena, snižavanje razine lošeg kolesterola, poticanje krvotoka i pročišćavanje krvi. Kao protuupalno i dezinfekcijsko sredstvo se koristi za liječenje upaljenog zubnog mesa, zatim eksterno za liječenje rana koje sporo zarašćuju, manjih ozljeda, dermafitoza (gljivična oboljenja kože, kose i noktiju). Eksterno se još koristi za tretiranje hemeroida, opeklina od sunca ili sunčanih pjega. Neke žene je koriste za ublažavanje simptoma menopauze. Obzirom da potiče središnji živčani sustav neki je spominju i kao sredstvo za jačanje živaca.

Čaj se priprema i pije hladan i bez dodatka šećera. Topao ili vruć čaj bio bi odviše gorak i kao takav bi mogao prouzročiti želučane tegobe. Za pripravu čaja potrebna je svega jedna do tri čajne žlice suhog lišća koje se prelije čašom prokuhane hladne vode. Čaj može stajati najviše deset sati. Može se piti ili se njime natapaju oblozi. Tinktura se spravlja uz pomoć 50 g suhog lišća i 5 dl rakije za liječenje jetre i žuči.

Kontraindikacije: nikako se ne bi smjeli upotrebljavati svježi i mladi listovi kao ni drugi dijelovi biljke, čak ni prerađeni. Takva konzumacija može dovesti do ozbiljnih posljedica, nadražit će probavni sustav i izazvati povraćanje i proljev. Štoviše može dovesti do raznih upala, grčeva pa čak i zastoja vitalnih organa. Trudnice i dojilje morale bi izbjegavati jetrenku u bilo kojem obliku.