Tri osnovne strategije u preživljavanju gljiva

141

Gljive se najčešće javljaju kao saprobionti, odnosno razlagači uginulih biljaka i gljiva. Ova strategija gljiva je najznačajnija za prirodu jer omogućuje potpuno kretanje tvari u prirodi.

1. Mikoriza je obostrano koristan simbiontski odnos između biljke i gljive u kojem gljiva stimulira rast biljke svojim hormonima i štiti je svojim enzimima od bolesti, a biljka snabdijeva gljivu neophodnim mineralima. Prirodna osobina micelija je da dugo zadržava vodu tako da mikoriznim biljkama služi kao svojevrsna cisterna za vodu u sušnom periodu. Šume u kojima ima gljiva bolje napreduju i zdravije su, a na livadama je trava bujnija i zelenija tamo gdje se nalazi micelij gljiva, tzv. vilina kola.

2. Gljive se najčešće javljaju kao saprobionti, odnosno razlagači uginulih biljaka i gljiva. Ova strategija gljiva je najznačajnija za prirodu jer omogućuje potpuno kretanje materije u prirodi.

Bez gljiva saprobionata ne bi bio moguć život na zemlji kakav danas postoji, jer bez gljiva nije moguća potpuna razgradnja organskih materija biljnog porijekla. Uginulo drveće, trava, lišće, iglice, šišarke, žirevi i ostali biljni otpad ne bi mogao trunuti i priroda bi se ugušila u vlastitom otpadu. Za razliku od parazitskih vrsta gljiva, gljive saprobionti ne napadaju živa stabla. Biljka još u mladosti preko korijena upije spore saprobnih gljiva i one u njoj spavaju po 50, 100 pa i više godina i uopće joj ne smetaju.

Kada biljka ugine i prestane cirkulacija sokova u njoj, spore gljiva saprobionata počinju razvijati svoje micelije i formirati nova plodonosna tijela.

3. Treća strategija je parazitoza. Gljive kao paraziti napadaju biljke koje su već prirodno ili ljudskom aktivnošću oštećene, te omogućuju da se takve jedinke koje ne mogu da ostvariti puni efekat u prirodi ukloniti iz nje. Pogrešno bi bilo pomisliti da su parazitske vrste gljiva štetne za prirodu, što najbolje pokazuje primjer gljive bukovače (Pleurotus ostreatus).

Naime, ova gljiva najčešće napada oštećena stabla listopadnog drveća, rijeđe četinjača, često se javlja i kao saprobiont na već uginulim stablima i odsječenim trupcima. Njen micelij ispušta cijanovodoničnu kiselinu i poubija sve larve parazitskih vrsta insekata, njima se nahrani i spriječi njihovu daljnju ekspanziju. Ova je vrsta pogubna za napadnuto stablo ali je veoma korisna za ostala stabla u šumi. Gljive također parazitiraju na drugim vrstama gljiva.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.