Uzročnici crvene pjegavosti iglica bora

1148

D. pini i D. septosporum rasprostranjene su na području EPPO regije u: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj, Švicarskoj, Velikoj Britaniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini; u Aziji, Africi, Americi, te u Oceaniji.

Primarni domaćini su borovi (više od 80 vrsta) među kojima su: Pinus nigra, P. radiata, P. caribaea, P. contorta, P. halepensis, P. muricata, P. pinea, P. ponderosa, P. sylvestris, P. thunbergii, zatim smreka Picea abies, duglazija Pseudotsuga menziesii i ariš Larix decidua.

U posljednjih nekoliko godina puno je taksonomske zbrke oko uzročnika crvene pjegavosti borovih iglica. U 2004. godini molekularnim analizama razdvojene su kao dvije različite vrste D. septosporum telemorf Mycosphaerell pini i D. pini telemorf nepoznat.

S obzirom na veliko područje rasprostranjenosti D. septosporum i D. pini vidljiva je prilagodba na različite vrste borova gdje uzrokuju defolijaciju zbog čega dolazi do smanjenja prirasta drvne mase. Kod intenziteta defolijacije od 50% prirast u debljinu je prepolovljen. Višegodišnje infekcije rezultiraju odumiranjem zaraženih stabala, a kod hortikulturnih stabala smanjuju njihovu estetsku vrijednost.

Naročite štete nastaju u vlažnijim mediteranskim područjima. D. pini i D. septosporum su već dulje razdoblje nazočne u Europi. Najosjetljiviji je crni bor P.nigra kod kojeg uzrokuje prijevremeno opadanje iglica i zastoj u razvoju biljaka.

Prvi simptomi D. septosporum se pojavljuju na starijim iglicama kao klorotične žute pjege u jesen, a na proljeće i tijekom ljeta na zaraženim iglicama vidljiva je jasna prstenasta pjegavost crvene boje. Slično kao i kod smeđe pjegavosti crvene pjege se spajaju i okružuju iglicu, te u konačnici oboljele iglice imaju posušene vrhove, središnji dio s lezijama i nekrozama jasno je uočljiv, a bazalni dio iglice ostaje zelen. Karakteristične su crvenkaste trake boje cigle okružene zonom oko osi iglice na crnom boru, a nakon toga nastupa odumiranje i osipanje iglica.

Simptomi za D. pini i D. septosporum ne mogu se vizualno razlikovati, budući da je D. pini tek molekularnim analizama razdvojena kao različita vrsta. te se razumijevaju kao identični za obje vrste. Samo se na osnovi laboratorijske analize može odrediti koja od ove dvije vrste štetnih organizama je uzrokovala štetu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.