Bolesti i štetnici platana

Platana je jedna od brojnih vrsta bjelogoričnog drveća. Ono što je svim vrstama zajedničko je to što im lišće, koje se pojavljuje u proljetnim mjesecima, tijekom jeseni mijenja boju iz zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove. S obzirom na to da lišće prije zime otpada sa stabala, ovu vrstu drveća još nazivamo i listopadnim drvećem.

Bjelogorično ili listopadno drveće razlikuje se po visini koju može doseći, kori drveta, obliku krošnje, obliku listova, tipu korijena, izgledu plodova i cvjetova itd. Većina ovog drveća u proljeće cvjeta mirisnim cvjetovima koji privlače kukce i na taj se način oprašuju. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi koji su kod nekih vrsta bjelogoričnog drveća jestivi, a kod nekih nisu. Osim platane, vrste koje su najzastupljenije na našim prostorima su hrast lužnjak i kitnjak.

Od bolesti se pri uzgoju platana može pojaviti antraknoza platanova lišća koju uzrokuje gljivica Apiognomonia veneta. Zaraza se javlja u rano proljeće, kada se listovi krenu razvijati. Razvoju bolesti pogoduje hladno i vlažno vrijeme tijekom proljetnih mjeseci. Najosjetljivija je američka platana, javorolisna je srednje otporna, dok je azijska najotpornija.

Od štetnika se može pojaviti mrežasta stjenica platane koja uslijed jačih zaraza dovodi do sušenja i otpadanja listova prije vremena. Osim nje, lišće platana mogu napasti i platanov miner te platanova staklokrilka.

Također se može dogoditi da stabla platana krenu gubiti koru, zbog čega mnogi koji ih uzgajaju mogu pomisliti da nešto nije u redu ili da su stabla zaražena nekom bolešću. Međutim, u većini slučajeva je riječ o prirodnom procesu i uglavnom nema razloga za brigu. Postoji nekoliko teorija o tome zašto dolazi do opadanja kore pa tako jedni tvrde da se platana tako štiti od parazita i gljivičnih bolesti, dok drugi smatraju da stari slojevi kore jednostavno opadaju zato da bi se mogli razviti novi.