Cvjetno šarenilo ispod stabla

Nisu sva stabla jednaka u pogledu veličine i utjecaja korijena na biljke koje rastu na površini. Ovisno o razgranatosti korijena razlikujemo nekoliko tipova: stabla s dubinskim korijenom, stabla s plitkim korijenom i stabla sa srcastim korijenom.

Stabla ispod kojih dobro uspijevaju visoke cvjetnice, grmovi, trave i paprati su: glog, ukrasna jabuka, paulovnija, kruška i oskoruša. Stabla ispod kojih teško uspijevaju druge biljke su: javor, mliječ, breza, orah, lipa i brijest. Visoke cvjetnice i manji grmovi u pravilu dobro uspijevaju ispod stabala s dubinskim korijenjem. Takva stabla razvijaju jedan ili više korijena koji rastu okomito u dubinu pa se manje šire na površini. Međutim, neka stabla s dubinskim korijenom ipak stvaraju probleme. Orah, na primjer, razvija i dodatno plitko korijenje s gustom mrežom sporednog korijenja na površini.

Podnožje nekih stabala s plitkim korijenjem kao što je smreka na vlažnim tlima je prikladnije za sadnju biljaka nego što se misli. Na takvom mjestu mogu se posaditi biljke koje podnose kisela tla kao što je kanadski drijen (Cornus canadensis), srdašce (Dicentra) ili krespin (Epimedium). Ove biljke najbolje podnose kiseli humus smrekinih iglica. Treći tip je srcasti korijenov sustav. Sastoji se od glavnog korijenja koje raste na sve strane. Javor ili lipa pripadaju u ovu skupinu i na površini imaju gust korijenski sustav. Unatoč tome, ispod stabla jabuke koju također ubrajamo u ovu skupinu, mogu se saditi biljke. U podnožju visokih stabala najbolje se osjećaju one biljke čije je prirodno stanište polusjena uz rub šuma. Šarena gredica može se izvesti od ovih cvjetnica: iglica (Geranium macrorrhizum), jesenska šumarica (Anemone japonica) i naprstak (Digitalis purpurea).

Dekorativno zelenilo sastoji se od zimske papratnjače (Polystichum aculeatum) i šumskog šaša (Carex sylvatica). Ispod guste krošnje medvjeđe lijeske (Corylus colurna) uspješno raste habulica (Cimcifuga), astilba (Astilbe) i bergenija (Bergenia). Vrlo dobri susjed im je otporni pokrivač tla, mali zimzelen (Vinca minor). Za suha i sjenovita mjesta ispod stabala prikladna je vrkuta (Alchemilla mollis) i liriopa (Liriope muscari). Ispod stabala na vlažnom glinastom tlu dobro uspijevaju: žuta mrtva kopriva (Lamiastrum galeobdolon), tricirtis (Tricyrtis hirta) i smilacina (Smilacina racemosa).

Za uređenje gredice pod stablom plitkog korijena treba voditi računa o nekoliko stvari.

• Prvo odstranite svu travu i korov pa oprezno razrahlite tlo. Tako ćete ustanoviti na kojim mjestima ima manje korijenja. Budite oprezni kako ne biste oštetili korijen stabla.

• Praznine koje ste našli pripremajući tlo označite kolčićima.

• Kako biste dobili potrebnu dubinu tla, dodajte sloj zrelog komposta debljine oko 10 cm. Kompost sadrži potrebna hranjiva i poboljšava strukturu tla.

• Biljke posadite u sloj komposta na označenim mjestima i obilno ih zalijte. Nakon sadnje dobro je gredicu prekriti malčem kako bi se smanjilo isušivanje.