Pastuh ima ključnu ulogu u rasplođivanju svih pasmina i kategorija konja jer se, neovisno o tome koristimo li ga za prirodni pripust, umjetno osjemenjivanje ili neku drugu ART metodu, koristi na velikom broju kobila i time ima značajan utjecaj na iduću generaciju.
Stoga treba posvetiti posebnu pažnju svim segmentima managementa i prilagoditi ih individualnim potrebama svakog pastuha. To se posebno odnosi na hranidbu. Iako pastuh, osobito temperamentniji i osjetljiviji, lakšeg tipa, treba nešto više energije i proteina u vrhuncu rasplodne sezone, izuzetno je važno da ne postane predebeo kao i da ne izgubi previše na težini jer i jedno i drugo negativno utječe na plodnost. Zdrav pastuh bi na vrhuncu rasplodne sezone trebao dnevno pojesti 2-3% svoje tjelesne mase i to preko 50% sirove tvari. Također bi trebao dobivati dovoljno proteina, pri čemu bi mladi pastusi trebali dobivati 12-14% a zreli pastusi oko 10% ukupnog obroka (Samper, 2009).
Jako je važno da dobiva kvalitetno sijeno te da se ima mogućnost dovoljno kretati i to svaki dan. Iako su za plodnost krucijalni vitamini A i E, puno je korisnije da pastuh dobiva veće količine zelene ispaše ili da pase nego da dobiva suplemente vitamina A i D. Također je dokazano da dodaci hrani s DHA pozitivno utječu na kvalitetu sperme (Hurtgen, 2009).
U svakom slučaju je potrebno pratiti tjelesnu kondiciju primjenom BCS ili još bolje određivanjem tjelesne mase pastuha pomoću vage ili trake. Optimalan BCS rasplodnog pastuha, ovisno o konstitucijskom tipu, trebao bi iznositi 4-6 (na skali 1-9). Uz adekvatnu hranidbu, vrlo je važno da se pastuh i dovoljno kreće. Dnevno bi trebao provesti u ispustu 4-24 h. Ukoliko imamo na raspolaganju veliki ispust a konj je temperamentan, tada mu je boravak u ispustu dovoljan. Ako primijetimo da se deblja i nedovoljno kreće,preporuča se lagani povratak u rad, na način kako je bio naviknut prije uvođenja u rasplod.
Preporučeni ritam je 6 dana u tjednu a preporučena udaljenost je 3-4 km pod sedlom ili u zaprezi, u trajanju od 20 do 30 minuta uz prethodno zagrijavanje i hlađenje. Također možemo koristiti i lonžiranje te šetalice. Poanta je da konj s voljom radi i da ga držimo u rasplodnoj a ne nužno u radnoj kondiciji te da se s radom ne pretjera jer to također može biti štetno (Steiner i Uphenour, 2009).
Uz sve navedeno, potrebno je pastuha redovito čistiti od parazita rotiranjem preparata, svakih 6-8 tjedana bi ga trebao prekontrolirati potkivač, korigirati kopita i po potrebi potkovati (sve 4, samo prednje, samo stražnje ili ništa) te mu je potrebno redovito kontrolirati zube, provoditi vakcinacije, testirati ga na zarazne bolesti i sl.