Hranidba kunića

1593

Pravilna hranidba kunića kakvoćom i količinom uravnoteženom hranom najjednostavnija je ako ih hranimo kupljenom, gotovom, tvornički pripremljenom hranom – smjesom.

zecevi

Prilikom nabave takve hrane u većim količinama, osobito ako je nabavljamo prvi put, moramo obratiti pažnju da potječe od već poznatoga, renomiranog proizvođača. Mora biti pakirana u papirnate ili za zrak propusne vreće, nikada u najlonske.

Nadalje, svaka vreća na sebi mora imati čitljivu etiketu s deklaracijom na kojoj se nalaze podatci o vrsti, namjeni i sastavu hrane. Posebnu pažnju treba obratiti na možebitni sadržaj različitih dodataka ili lijekova (antibiotika, kokcidiostatika) i takvu hranu nije uputno upotrebljavati potkraj tova životinja namijenjenih za meso. Gotova hrana na tržište dolazi u obliku peleta koji kunićima i najbolje odgovaraju.

U njih su stiješnjeni svi hranidbeni sastojci i često dodani vitamini i minerali. Kada otvorimo vreću sa smjesom i pomirišimo, miris mora biti ugodan po svježem sijenu i žitaricama. Pelete moraju biti tvrde, čvrste, suhe i rastresite a ne slijepljene i vlažne. Nikada ne smiju biti nimalo pljesnive. Najčešće su valjkastog oblika, dužine 1 – 3 cm i promjera do 1,5 cm. Takva veličina najbolje odgovara kunićima jer je uzimaju cijelu pa nema oglodavanja i rasipanja. Kod hranidbe trebamo poštovati upute proizvođača.

Uz gotovu hranu kunić u svakom trenutku mora imati na raspolaganju dovoljne količine svježe i pitke vode. Gotove, tvornički pripremljene smjese za kuniće kućne ljubimce uz pelete sadrže i različito lomljeno ili cijelo zrno žitarica i raznobojne pelete s vitaminskim i mineralnim pripravcima. Takve smjese kunići rado jedu, ali je cijena previsoka za veći broj životinja.

Domaća hrana

Ako kuniće hranimo krmivima koja smo sami pripremili, između ostalog moramo voditi računa i o njihovoj kakvoći i hranidbenoj vrijednosti. Životinjama nikada ne smijemo davati prašnjavo, pljesnivo ili onečišćeno sijeno ili žitarice jer to može uzrokovati teže probavne pa čak i metaboličke poremećaje. Kunići su probirljive životinje i najčešće neće uzimati takvu hranu, ali ako im ne ponudimo ništa drugo ipak će zbog gladi posegnuti i za njom.

Postoje biljke koje su otrovne za kuniće, primjerice narcisa, zvončić, snježnik, mak, neke paprati i one se nikad ne smiju naći na njihovu jelovniku, niti svježe niti osušene. Štetno mogu djelovati i stabljika rajčice i list krumpira ako ih nudimo svakodnevno dulje razdoblje. Divlji luk, pak, kao i veće količine ugljikohidrata negativno utječu na kakvoću kunićjeg mesa.

Kukuruz je žitarica koja pogoduje stvaranju žućkastoga, mekanoga i uljastoga masnog tkiva, pa ga nudimo u umjerenim količinama i zajedno s drugim žitaricama koje sadrže manje škroba. Kod hranidbe kukuruzom treba voditi računa i o izgledu zrna. Tamnija jezgra upozorava na moguću zarazu plijesnima dok je zrno bilo u klipu, prije sušenja. Proizvodi tih plijesni su vrlo štetni mikotoksini i mogu uzrokovati trajna oštećenja jetara, a u većim količinama i naglo uginuće životinja.

Domaća hrana koju nudimo kunićima mora biti raznovrsna i ukusna. Raznovrsnost je bitna jer tako najlakše možemo izbalansirati obroke s hranidbenoga gledišta, a i kunići ih onda radije uzimaju. Isto tako, kako bi je pojeli hrana mora biti i ukusna. Nakon uvođenja nekoga novog krmiva u hranidbu kunića može proći i dulje razdoblje prije nego se priviknu na njega.

Kako bismo i sebi i njima olakšali, najbolje je novo krmivo pomiješati s nekim oprobanim, već omiljenim. Smanjenje obroka ili čak izgladnjivanje životinja nije ni dobar a ni human način prilagodbe na novu vrstu hrane. Trebamo ga izbjegavati jer može uzrokovati jedino negativne posljedice, a ni u kom slučaju nećemo postići željene rezultate.

Kod davanja nove hrane, primjerice zelene hrane u proljeće ili jesen, moramo biti oprezni kako bismo onemogućili probavne poremećaje koji u težim oblicima mogu završiti i uginućem. Zato novu hranu uvodimo postupno, polagano povećavajući njezine količine i udio u obroku. U ovom jesenskom razdoblju trebamo paziti da zelena hrana nije promrzla od mraza jer takva može biti štetna i nije pogodna za hranidbu. Osobito na to pazimo uzimajući ostatke povrća iz vrta koje spremamo prije zime.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.