Uzgoj primorskog vriska

1080

Primorski vrisak je višegodišnja biljka iz familije Lamiaceae. Odlikuje se jakim korijenovim sustavom s mnoštvom žila i žiliea koje se čvrsto vezuju za tlo. Takav korijenov sustav omogućuje mu uspijevanje na kamenjarima i na još nevezanom zemljištu.

primorski vrisak

Biljka razvija velik broj stabljika čineći širok busen obujma do 50 cm. Stabljike su uspravne, slabo razgranate, u donjem dijelu odrvenjele, a svake se godine razvijaju iz glave korijena ili iz pupoljaka na donjem dijelu grana. Uzgajane biljke dostižu visinu od 30 do 70 cm. Listovi su nasuprotno raspoređeni, uski, po obodu cijeli, kožasti i grubi. Na naličju listova nalaze se žlijezde koje sadrže eterično ulje. Što je veći broj ovih žlijezda, listovi je kvalitetnije. Na vrhovima stabljika nalaze se cvjetovi skupljeni u rastresit cvat. Boja cvata je bijela, ružičasta ili ljubičasta. Rtanjski čaj (S. citajbelli Wierab.) ima polegle stabljike, a cvjetovi su svijetloplave boje.

Cvjeta preko čitavog ljeta, sve do kasne jeseni. Cvjetovi imaju dosta nektara tako da je ova biljka izvanredna paša za pčele. Sjeme je sitno, okruglo jajastog oblika. Veličina sjemena je od 0,5 do 1 mm, a težina 1 000 sjemenki je od 0,178 od 0,492 grama. Jedan gram sadrži oko 3 000 sjemenki. Cijela biljka je vrlo otporna na niske temperature. U našim klimatskim uvjetima prezimljava bez ikakvih oštećenja. Busen podnosi temperature i ispod – 30 °C. Kultura primorskog vriska ostaje u eksploataciji 5-6 godina.

Nadzemni dio primorskog vriska (herba) sadrži eterično ulje koje daje biljci karakterističan miris. Svježa biljka u cvatu ima 0,1 – 0,3 % eteričnog ulja. Eterično ulje sadrži karvakrol, cimen, terpen i druge materije. U literaturi se navodi da primorski vrisak ima od 0,5 do 2,5 % eteričnog ulja. U našim uvjetima ima oko 1,5 % eteričnog ulja sa 68 % karvakrola. Zahvaljujući svom kemijskom sastavu, primorski vrisak djeluje kao antiseptik i ekspektorans. Koristi se u narodnoj medicini u obliku čaja kod niza bolesti. Cesto mu se pripisuje i afrodizijačko djelovanje. IJ industrijskoj preradi koristi se za dobivanje eteričnog ulja. Koristi se i u kulinarstvu kao začin, odnosno aromatični dodatak jelima.

Primorski vrisak je biljka toplog i sunčanog podneblja. Najviše mu odgovaraju prisojne strane s dovoljno svjetla i topline. Ukoliko biljke imaju više svjetla, bolje je kvalitete, odnosno s većim sadržajem eteričnog ulja. Pri podizanju nasada primorskog vriska treba izbjegavati zasjenjene terene. Potrebna joj je velika toplina, naročito u fazi cvjetanja. Sušu dobro podnosi, ali u fazi rasta i razvoja nadzemnog dijela zahtijeva normalnu vlažnost. Suviše vlažna staništa slabo podnosi.

Primorski vrisak dobro uspijeva i na siromašnom zemljištu, samo ako ima dovoljno vapna. Najviše mu odgovaraju normalna zemljišta dobrih fizičko – kemijskih osobina s dosta humusa. Suviše vlažna zemljišta nisu pogodna za ovu kulturu jer korijen vrlo brzo strada u uvjetima suvišne vlage.

Kao višegodišnja kultura primorski vrisak ostaje na istom zemljištu 5-6 godina uslijed čega se ne uvodi u klasičan plodored. Kao predusjev najbolje mu odgovaraju gnojene okopavine. Kako je primorski vrisak višegodišnja biljka i na istom zemljištu ostaje više godina, obradi zemljišta mora se pokloniti naročita pažnja. Oranje treba obaviti što dublje jer je neophodno stvoriti što dublji rastresiti sloj čime se omogućuje normalan razvoj korijenovog sustava. Dubina oranja treba biti najmanje 30 cm. Predsjctvena priprema obavlja se neposredno pred sadnju. Ukoliko se zasad podiže ujesen, onda se površinska priprema obavlja odmah poslije dubokog oranja, a pri proljetnoj sadnji poorano zemljište ostaje otvoreno preko zime, a površinska se priprema obavlja čim se zemljište dovoljno prosuši.

Kultura primorskog vriska povoljno reagira na sve vrste gnojiva. Gnojenje kompleksnim NPK gnojivima obavlja se pri predsjetvenoj pripremi zemljišta. Sastav, odnosno kombinacije hranljivih elemenata određuju se za konkretnu površinu. Na normalnim zemljištima, gdje su osnovni elementi (NPK) zastupljeni u prosječnim količinama, treba dodati oko 80 – 100 kg/ha dušika, 60 – 80 kg/ha fosfora i oko 40 kg/ha kalija. U slučaju kada u zemljištu nedostaje neki od ovih elemenata, formulaciju gnojiva treba prilagoditi, a količinu povećati.

Primorski vrisak može se razmnožavati na više načina: vegetativno i generativno. Vegetativno razmnožavanje obavlja se dijeljenjem starih busena. Ovaj način ne koristi se u širokoj proizvodnji, već samo kad se želi brže i jednostavnije razmnožavanje nekog odabranog biotipa. Razmnožavanje sjemenom može se obavljati direktnom sjetvom na proizvodnu parcelu ili preko proizvodnje rasada. Direktna sjetva sjemena u našim uvjetima se ne preporučuje jer sc biljke u početnoj fazi vrlo sporo razvijaju. Proljetne suše mogu prorijediti usjev ili ga mogu ugušiti korovi. Najbolji i najsigurniji način je razmnožavanje preko rasada. Najbolji način proizvodnja sadnica je u hladnim lijehama.

Sjeme za proizvodnju rasada sije se tijekom svibnja ili lipnja na dobro pripremljenom i poravnanom zemljištu. Sjetva se obavlja u redove na rastojanju od 15 do 20 cm ili omaške i pokriva zemljom (do 0,5 cm debljine). Poslije sjetve površinu treba povaljati kako bi se spriječilo gubljenje neophodne vlage. Površinski sloj u kojemu se nalazi sjeme treba održavati vlažnim do nicanja. Ako je potrebno, zalijeva se i u kasnijoj fazi razvoja biljaka. Rasad ostaje preko cijelog ljeta u lijehama uz primjenu odgovarajućih mjera njege – plijevljenja, i prema potrebi, prihranjivanja.
Za podizanje nasada na površini od 1 ha potrebno 45 000 – 80 000 biljaka – sadnica. Za taj broj sadnica potrebno je oko 150 – 200 m2 lijeha. Za sjetvu navedene površine treba 0,3 – 0,5 kg sjemena normalne klijavosti. Dobro sjeme treba imati klijavost preko 80 % i čistoću preko 90 %. Količina sjemena koje se koristi za sjetvu ovisi o klijavosti. Sjeme starije od dvije godine ne smije se koristiti za sjetvu jer se klijavost sa svakom godinom stajanja smanjuje za oko 30 %.

Sadnice se mogu proizvoditi i u toplim lijehama i u staklenicima. Sjetva sadnica obavlja se u siječnju, a sposobne su za sadnju za 60 – 80 dana. Primorski vrisak može se saditi u proljeće ili u jesen. Ispitivanja u našoj zemlji pokazala su da je jesenska sadnja znatno uspješnija od proljetne i u pogledu primanja biljaka, i u pogledu njihova razvoja. Jesensku sadnju treba početi odmah poslije prvih kiša, tijekom listopada ili početkom studenog, odnosno u vrijeme sjetve ozimih kultura. Proljetna sadnja obavlja se kad se sadnice proizvode tijekom zime u zaštićenom prostoru. Tada sadnju treba obaviti što ranije, krajem ožujka i najkasnije do polovine travnja. U svakom slučaju treba voditi računa da se biljke prime do početka sušnog razdoblja.

Primorski vrisak sadi se u redove na razmaku od 50 do 70 cm. Razmak između biljaka u redu iznosi 25 – 35 cm.

Njega zasada primorskog vriska sastoji se u plijevljenju, okopavanju, prihranjivanju i navodnjavanju. Okopavanje se izvodi s ciljem suzbijanja korova i održavanja površinskog sloja zemljišta u rastresitom stanju. Održavanjem površinskog sloja zemljišta u rastresitom stanju čuva sc vlaga zemljišta neophodna za normalan razvoj biljaka. Okopavanju u pravilu prethodi međuredna kultivacija, a primjenjuje se 2 – 4 puta godišnje u zavisnosti od meteoroloških prilika i intenziteta zakorovljenosli. U prvoj godini uzgoja, dok su biljke male i dok ne pokriju prostor u redu, potrebno je i ručno okopavanje oko biljaka. Na starim nasadima treba krajem vegetacije, u jesen i u rano proljeće obaviti drugo, dublje međuredno kultiviranje.

Prihranjivanje primorskog vriska obavlja se redovno, a najčešće se koriste dušična gnojiva. Prihranjivanje u toku vegetacije obavlja sc u dva navrata; prvo s prvim međuređnim kultiviranjem kada se unosi oko 150 kg/ha KAN-a (27% N), odnosno 40 kg/ha dušika. Ista količina gnojiva unosi se i u drugom prihranjivanju poslije prve žetve. Treće prihranjivanje obavlja se u jesen u starijem nasadu, NPK. gnojivom, najčešće u količini od 300 do 400 kg/ha.

Žetvu primorskog vriska treba obavljati kad su biljke u početnoj fazi cvjetanja. To je faza kad biljke imaju najviše aktivnih tvari, a na stabljikama ima najviše lišća. Žetva se u plantažnoj proizvodnji obavlja strojno.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.