Sjetva i uzgoj leće

2004

Radi se o kulturi koja je iznimno osjetljiva na niske temperature, pa već za blagog mraza ugiba. Tako leća podnosi niske temperature do minus 6 stupnjeva C, dok je za optimalni rast i razvoj biljaka potrebna srednja temperatura od 24 stupnja C.

Izvor: Wikipedia
Izvor: Wikipedia

S druge strane, leća dobro podnosi sušna razdoblja te je na nedostatak vode osjetljiva samo u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna. A kako je riječ o biljci dugog dana, najbrže cvate pri duljini dana od 15-16 sati. Duljina vegetacije kod ranih kultivara iznosi 80 do 110 dana, a kod kasnih 125 do 180 dana. Dobro uspijeva na različitim tipovima tala pa podnosi i bazična te malo zaslanjena tla. Osim toga, može uspijevati i na kamenitim-krečnim tipovima tala, na kojima druge kulture veoma teško ili gotovo nikako ne uspijevaju.

Pri određivanju rokova sjetve leće ne mogu se mimoići temperature. Naime, najniža temperatura klijanja sjemena iznosi od 3 do 5 stupnjeva C. Na toj temperaturi klijanje sjemena i nicanja biljaka vrlo je sporo, pa se sjetva leće obavlja kad temperatura tla dosegne barem 7 stupnjeva C. Drugim riječima, sjetva se vrši tijekom ožujka, pri čemu se sije na uži razmak redova (oko 12 cm), a sve kako bi se smanjilo gubljenje vode iz tla i njegovo prekomjerno zakorovljavanje.

Dubina sjetve treba biti 3-4 cm. Količina utrošenog sjemena za sitnosjemenu leću iznosi 1 dekagram na četvorni metar, dok je on za krupnosjemenu leću nešto veći i iznosi oko 1,2 dekagrama.

Pošto leća dugo cvjeta, tako je i dozrijevanje njenog sjemena dosta razvučeno. Prezrele mahune pucaju i zrno iz njih ispada. Pored toga, sjeme u prezrelim mahunama dobiva crvenkastu boju, teže se kuha i ima manju hranjivu vrijednost. Međutim, i žetva nedovoljno zrelog usjeva nije poželjna iz razloga što zrno gubi vlagu te se brzo smežura.

Zbog svega toga, sa žetvom treba otpočeti kada listovi i mahune na donjoj polovici stabla dobiju mrku boju. Tada će zrna u mahunama, na gornjoj polovici stabla, biti u optimalnoj zrelosti. Iako se na većim površinama žetva vrši kombajnima, zbog sporadičnog uzgoja, u praksi se to obično radi ručno i to srpom ili kosom.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.