Bljušt ili bljuština

Već je u staroj Grčkoj Dioskurid opisao ljekovitost plodova bljušta u liječenju opeklina od sunca. Francuski naziv za ovu biljku u prijevodu znači „trava tučenih i maltretiranih žena“, zbog toga jer su one ovom biljkom liječile modrice, naročito one ispod oka.

Bljušt je trajna zeljasta povijuša. Na tankoj, savitljivoj i vijugavoj stabljici naizmjenično su poredani šiljasti i srcoliki tamnozeleni listovi. Iz pazušca listova izbijaju žućkasti i neugledni cvjetovi, složeni u grozdaste cvatove. Plod je okrugla crvena bobica koja je bez mirisa, ukusna i slatkasta, ali i otrovna. Korijen je nepravilnog oblika, gomoljast, odebljao dugačak dvadesetak, a širok 5 do 10 cm. Raste u šikarama, u hrastovim i bukovim šumama, livadama i na kamenjarima. Rasprostranjen je širom srednje i južne Europe.

Cvate od svibnja do lipnja. Mladi izdanci ubiru se za jelo već u rano proljeće, cvijet u vrijeme cvatnje, a korijen u rano proljeće ili na jesen, list u vrijeme vegetacije. Korijen djeluje nadražujuće za kožu, pa je kod vađenja potrebno zaštiti ruke. U gomoljastom podanku ima tvari koje su slične histaminima koji snažno nadražuju kožu, ali i sluzi i alkaloida.

Svježi korijen u vanjskoj uporabi koristi se za liječenje reume, zglobova i mišića, modrica i križobolje te išijasa;
– zapadna pučka medicina koristi ga za liječenje bolesti kože, išijasa, katara svih vrsta, reume, visokog tlaka i virusnih infekcija,
– za liječenje modrica, potkožnih izljeva krvi, pucanja kapilara i hematoma.

Uglavnom se koristi korijen, a rijetko sok, cvijet i list, jer može izazvati povraćanje.

Mast za oboljenja kože: 200g svinjske masti ili lanolina rastopi se i u nju se ulije 100 g tinkture od korijena. Ovo se miješa sve dok ne prestane isparavati alkohol. Makne se s vatre i ulije u pripremljene posudice te pohrani u hladnjak. Ovako pripravljenom mašću mažu se oboljela mjesta na tijelu.

Oblozi od korijena (za reumu i druga oboljenja kostiju i zglobova): korijen se opere, sitno izriba uz uporabu rukavica. Na oboljelo mjesto stavlja se tako izriban korijen i previje se. Drži se pet do deset minuta. Poslije tretiranja oboljelo mjesto namaže se maslinovim ili lanenim uljem, a može i mlijekom da se ne bi pojavili plikovi. Ovako pripravljen oblog dosta peče, a ali prođe poslije desetak minuta nakon korištenja.

Tinktura: jednu jušnu žlicu nasjeckanog korijena bljušta treba namočiti u 1l 60 postotnog alkohola oko 12 sati i procijediti. Masirati oboljela mjesta ili pripremiti obloge.

Ekstrakt (za kožne bolesti i kostobolju): korijen treba oprati, sitno izrezati, u mikseru usitniti i iscijediti 100 g soka te ga pomiješati s 200 g vode. Time mazati oboljela mjesta, odnosno modrice, popucale kapilare, hematome i sl.

Mladi izdanci bljušta osobito su dobri za jelo, pa se od njih pripravljaju juhe, salate ili variva.

Salata od bljušta: potrebno je 500 g mladih izdanaka bljušta, jedna glavica luka, 2 jaja, 2 žlice maslinovog ulja, jedna žlica vinskog octa, sol, papar i šećer. Izdanke bljušta treba vezati tankim koncem u snopiće te staviti kuhati u kipuću vodu kojoj se dodalo šećera. Kuha se oko pet minuta, ocijedi se, ohladi i nareže na komadiće duge 3 cm. Ulje, ocat, sitno nasjeckani luk, sol i papar, treba pomiješati i preliti preko bljušta. Od tvrdo kuhanih jaja bjelanjke izrezati na sitne komadiće, dodati salati, a žutanjke protisnuti kroz sito i njima posipati salatu.

Kontraindikacije: ne smiju ga uzimati trudnice. Prigodom uzimanja bljušta svježeg ili pak njegovih pripravaka treba biti na oprezu i strogo se pridržavati uputa, kao i kod svakog otrovnog, ali jestivog bilja.