Smilje je trajna zeljasta biljka sivkaste boje od obilja vunastih dlaka. Stabljika je visoka 10 – 40 cm, uspravna, nerazgranata, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko žutih glavičastih cvjetova.
Cvjeta ljeti, od lipnja do srpnja. Pošto je biljka dvodomna (ima muške i ženske cvjetove na zasebnim biljkama), razlikuju se ženske glavice, koje su sa skoro končastim crvenim cvjetovima, od muških, čiji su cvjetovi neugledni i cjevasti.
Stričkov šarenjak (Vanessa cardui L.) je migratorna vrsta leptira, rasprostranjena u cijelom svijetu. pripada skupini periodičkih štetnika. Tijelo leptira je dugačko 2 cm, krila su šarena, raspona od 5 – 7 cm. Boja krila je narančasto-smeđa, na vrhu prednjih krila su crne i bijele pjege. Donja krila su rđastosmeđa s tamnim točkama.
Jaja su sitna, svijetlozelene boje, bačvasta oblika. Ženka ih odlaže pojedinačno na list. Odrasle gusjenice narastu od 4 cm, mogu biti različite boje, ali najčešće su sivosmeđe. Na hrptu i sa strane imaju žute pruge i točke . Kukuljice su sjajno zlatnožute boje, duljine oko 2 cm i vise pričvršćene za podlogu. Obzirom da pripada skupini polifagnih štetnika, gusjenice se hrane na različitim biljnim vrstama.
Zabilježene su štete na soji, suncokretu, kukuruzu, lucerni, grahu, duhanu. Sredinom i krajem travnja ove godine zabilježene su štete na mladim sadnicama smilja (Helichrysum italicum) kod plantažnog uzgoja na području Hercegovine. Štete su posebno bile izražene na sadnicama smilja koje su sađene u proljeće 2016. godine ili u jesen 2015. godine. Na mladim sadnicama bilo je prisutno 2-3 gusjenice.
Na nekoliko lokaliteta (Knešpolje, Potpolje) zabilježene su štete i na sadnicama smilja starosti 3-4 godine na kojima je bilo prisutno i po pedesetak gusjenica. Pretpostavlja se da stričkov šarenjak u našu zemlju dolazi iz Sjeverne Afrike i Mediterana. Obično se prve pojave leptira zapažaju u svibnju, a ponajviše u lipnju i srpnju. Pretpostavljamo da je ovogodišnja ranija pojava stričkovog šarenka posljedica izuzetno toplog travnja gdje su temperature iza prve dekade prelazile i 20 °C. Obzirom da je najveći broj proizvođača smilja na našem području u sustavu ekološke proizvodnje, za suzbijanje gusjenica stričkova šarenjaka korišteni su pripravci na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis soj kurstaki (Baturad WP).






