Peršin kao lijek

172

Peršin (Petroselinum crispum) dvogodišnja je biljka iz porodice štitarki. Podrijetlom je iz mediteranskih zemalja odakle se proširio u sve zemlje južne Europe, pradomovina mu je Sardinija.

Stari Rimljani koristili su ga kod gozbi, jedući ga ublažavali su jače mirise poput vina, luka i češnjaka. Jeli su ga i gladijatori prije borbi, vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima.

Dvogodišnja je biljka s vretenasto odebljalim korijenom, iz kojeg naredne godine izraste do jedan metar visoka i razgranjena stabljika s manjim brojem listova. Na vrhu ogranka nalaze se štitasti cvjetovi. Listovi su u prizemnoj rozeti, trostruko perasti i sjajno zeleni. Uzgaja se u vrtovima širom svijeta.

Koristi se korijen i list biljke. Najbolje ga je koristiti u svježem stanju, ali se može sačuvati i u zamrzivaču. Može se zamrznuti tako da se prvo opere i osuši, pa se isjeckan pohrani u posude s poklopcem da ne bi ishlapio miris. Zamrznuti peršin može se najduže čuvati u zamrzivaču do šest mjeseci. U ishrani se koristi i posušeni peršin, a i ljudi ga mogu sami sušiti. Ubrani listovi peršina suše se u hladu, a potom se pohranjuju u staklene posude s poklopcem pa se čuvaju na hladnom i tamnom mjestu i do nekoliko mjeseci.

Ljekovit sadržaj: kalij, željezo, provitamin A, svi vitamini B skupine među kojima je najznačajniji vitamin B12, vitamin K, vitamin C, aromatična ulja i flavonoidi.

Izvrstan je diuretik, potiče izlučivanje mokraće, preporučuje se kod bolesti bubrega i mokraćnog mjehura, bubrežnih kamenaca,
– upale prostate,
– potiče izlučivanje želučanih sokova, pospješuje apetit, poboljšava probavu, smiruje grčeve te stvaranje plinova u crijevima,
– povoljno djeluje na cirkulaciju te na razne srčane smetnje,
– preporučuje se kod bolesti jetre, kod upale jetre i želučanog mjehura,
– kod reume, artritisa i gihta,
– umiruje živce i dobar je protiv nesanice,
– kod bolesti dišnih organa, smiruje kašalj, koristi se kod upale grla, upale pluća, bronhitisa i astme.

Čaj od korijena i listova peršina: jedna jušna žlica usitnjenog suhog korijena i jedna žlica listova prelije se sa 2,5 dl kipuće vode. Pusti se odstajati pokrivena oko 15 do 20 minuta te se ovako pripravljen čaj procijedi. Čaj se uzima dva do tri puta na dan prije jela.

Čaj od plodova peršina: pola čajne žličice zdrobljenih plodova peršina prelije se sa 2,5 dl kipuće vode. Pusti se poklopljeno da odstoji desetak minuta te se ovako pripravljen čaj procijedi. Uzima se jedanput na dan u gutljajima prije jela.

Vino od peršina: za pripravu vina potrebno je desetak listova peršina, dvije žlice vinskog octa, jedna litra bijelog vina te 300 g meda. Usitnjeni listovi peršina i vinski ocat preliju se s vinom te se tako pripravljena tekućina stavi zakuhati. Nakon toga se još kuha na laganoj vatri desetak minuta. U međuvremenu u vino se dodaje med te se uz miješanje, dok se med ne rastopi, ovako pripravljeno vino kuha oko četiri minute. Vino se procijedi i ulije u sterilizirane staklenke koje se dobro zatvore. Uzima se dvaput na dan po jedna mala čašica vina, poslije jela.

Peršin se ipak najviše koristi u svježem stanju kao dodatak jelima ili za dekoraciju jela. Postoje dvije vrste peršina, kovrčava i ravna lista. Kovrčavi peršin uglavnom se koristi kao dekoracija hladnih salata i predjela, dok se peršin ravna lista koristi kao začin i dodatak raznim jelima. Peršin, stabljike i korijen koriste se za juhe i variva, a sitno kosani listići kao začin gotovim jelima. Dodaje se u sve vrste jela, od mesnih, tjestenina i sl.

Ulje pripravljeno od peršina može se koristiti kao zaštitno sredstvo protiv uboda komaraca i drugih insekata, što znači da je toksično pa treba biti oprezan u njegovom korištenju u zdravstvene svrhe.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.