Kupina predstavlja cijenjeno voće koje obiluje visokovrijednim hranjivim sastojcima kao što su šećeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini.
Plodovi su posebice bogati C vitaminom kojeg u 100 grama sadržavaju čak 21 gram. Pored potrošnje u svježem stanju kupina se u velikoj mjeri koristi za spravljanje različitih prerađevina kao što su sokovi, sirupi, kompoti, džemovi pa čak i likeri. Sok od kupina posebno je značajan zbog prisutnosti tvari-betaina, koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne puteve od raznih tegoba.
Posebna ljekovitost kupine ogleda se u sadržaju organskog željeza i vitamina koji su od velike važnosti za trudnice, dojilje, te osobe u pubertetu i klimakteriju. Stoga, za očekivati je da ćemo najzad uvidjeti pravu vrijednost kupine te da će se njenom uzgoju posvetiti znatno veća pozornost, koju ona, uostalom i zaslužuje.
Kupina predstavlja relativno nezahtjevnu voćnu vrstu koja se odlikuje dosta jednostavnim uzgojem. Ipak, o pojedinim čimbenicima moramo voditi računa. Tako joj najbolje odgovaraju topli, osunčani položaji, po mogućnosti zaštićeni od vjetra i mraza.
Praksa je pokazala da tijekom hladnih zima, kada temperatura padne ispod – 12 do -17 °C, izdanci kultiviranih sorti kupine često pozebu. Međutim, kupina može podnijeti i nešto niže temperature, ali samo u slučaju da one traju kratko. Bolje podnosi sušu od maline, premda, ukoliko želimo ostvariti redovite prinose, moramo osigurati i dovoljne količine vode.
Iako može uspijevati na gotovo svakom tipu tla najbolje prinose ostvaruje na pjeskovitoilovastim tlima bogatim humusom. Sadnja kupine se obavlja od listopada do ožujka na međuredno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Inače, kupina se, slično kao i malina, uzgaja u obliku žive ograde uz korištenje naslona. Međutim, možemo je uzgajati i bez naslona, tj. u obliku polugrma, s tim da je spomenuti način prikladan samo za sorte s jakim izdancima koje ne rastu previsoko.