Balavac je nasitnija riba iz obitelji grgeč koja naraste do 25 cm dužine i do 400 grama težine. Njihovo meso je ukusno, a specijalitet je juha od balavca.
Najsitniji predstavnik iz obitelji grgeča u našim vodama je balavac. Ribica sluzave kože, karakterističnih, grubih ljuski i leđne peraje s oštrim, šiljastim vršcima, te bodljikavih škržnih poklopaca. Iako su vrlo slični, u (manjim i većim, često bržeg toka – sve do područja mrene) rijekama dunavskog sliva, s pješčanim i šljunkovitim dnom, u nas žive dvije vrste balavaca.
Obični, latinskog imena Acerina cernua i prugasti ili Acerina schraester. Obje vrste imaju mala usta, pa se u njihovoj prehrani ne nalaze veći zalogaji, iako je riječ o grabežljivcima, koji se hrane beskičmenjacima dna, ikrom i ribljom mlađi.
Običan balavac ima svijetlozelena do sivkasta, »SMB« leđa, posuta tamnijim pjegicama koje se protežu čitavim tijelom, sve do trbuha, koji je bijel. Pjegama su posute i leđna i repna peraja. Prugastog balavca se može razlikovati od običnog po nešto dužem tijelu, šiljastijoj glavi i, naročito, po uzdužnim prugama na tijelu. Obično ih je od 3 do 4. Prugasti balavac je nešto tamnije, žućkastije boje.
Oba balavca narastu do 25 cm dužine i do 400 grama težine. Iako u podacima ribiča nema točnih podataka radi li se o običnom ili prugastom balavcu, u proteklih 16 godina Veleulova – zlatne udice, zabilježen je, kao najveći, ulov balavca težine 180 grama, kojeg je 1998. u Savi ulovio Antun Čeović.
Obični balavac u mrijest odlazi nešto ranije, već od ožujka i mrijesti se do svibnja, kada ženka položi oko 10.000 jajašaca. Prugasti balavac se mrijesti od travnja do svibnja, a plodnost ženke je identična. Naravno, početak i kraj mrijesta, pomiču se ovisno o klimatskim prilikama, a vjerojatno je i pomaknuta zbog klimatskih promjena u svijetu. No, tu bi svoju riječ trebala kazati struka. Ova riba je spolno zrela s dvije godine.
Iako se balavcima rado hrane veći predatori, kao što su štuka, smuđ, som… ribiči veoma rijetko koriste balavce kao mamce na udici.
No, znaju ih loviti zbog njihovog veoma ukusnog mesa. Poseban specijalitet je juha od balavaca. Najčešće ih ulove slučajno prilikom ribolova na druge vrste riba, nekom od dubinskih tehnika. Za ciljani ribolov na ovu ribu treba koristiti finije sisteme i tanje najlone (do 0,12 mm), te manje udice dužeg vrata (br. 16 – 20). Od tehnika najprimjerenija je ona s plovkom, bilo direkt štapovima bilo bolognese štapovima. Najbolji mamci su tanke crvene gujavice (kalifornijske, đubretare), crvi, a za veće primjerke i mali filet od ribljeg mesa.