Sve što trebate znati o sadnji maslina

1579

Maslina kao sadnica dolazi u više oblika-vrsta, a sadi se u tri godišnja doba: jesen, zimi i na proljeće. To po sebi govori da postoje različiti načini sadnje, pa su i pogreške u radu moguće.

masline

Te se pogreške odnose na rad i na materijal. Pod “materijal” ubrajam sadnicu i pribor za nju vezan (gnojivo, kolac, voda…). Rad je mjesto i način sadnje. Nema sumnje da je sadnica najvažnija. Ona može biti guka, dio grane debljine 4-5 cm, duljine oko 25 cm, samonikla stabljika iz sjemena, izdanak iz panja, izdanak iz žile, stabalce iz mastrinke, stabalce iz izdanka višestoljetnog stabla, grančica ožiljena u posudi, mlađa ili starija od godinu dana.

Sadnju manjeg broja sadnica maslina u vrtovima i okućnicama, obavlja se kopanjem sadnih jama. Treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, nabavljene u ovlaštenom i kontroliranom rasadniku i prema unaprijed isplaniranom sortimentu, radi mogućnosti međusobnog oprašivanja.

Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 – 100 cm širine. Što veća, šira i dublja jama, to bolje.

Ako je sadna jama dublja od predviđene, to ne znači da sadnicu treba dublje posaditi. Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame, a to često mnogi rade. Kad je sadna jama pripremljena za sadnju, par dana prije sadnje, treba vratiti 2/3 zemlje. Ako nedostaje zemlje zbog konfiguracije terena, treba je donijeti. Sadnica masline oslobodi se od plastične vrećice ili kontejnera i postavi u sadnu jamu. Oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika, kao npr. NPK u omjerima 5:20:30 ili 7:20:30.

Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice, ne blizu sadnice, nago barem 15 – 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak se stavlja u količini od 10 do 15 kg. Ako se stavi više, neće štetiti, već samo koristiti.

Nakon toga sadnicu treba zaliti s malo vode, bez obzira na vlažnost tla, zagrnuti s još malo zemlje, nagaziti oko sadnice, i potom staviti još malo rahle zemlje oko sadnice i više ne gaziti. Sadnicu ne saditi preduboko, najbolje je posaditi do razine do koje je bila u vrećici ili 10-ak cm dublje. Uz sadnicu postaviti čvrst i ravan kolac za koji će se sadnicu masline privezati vezivom, i to u obliku osmice. Kolac je potreban da sadnici omogući uspravan rast, jer bi se bez kolca nagnula u smjeru u kojem najčešće puše vjetar. Maslinu odmah treba formirati nakon sadnje i prikratiti je na visinu od 100 do 140 cm. Treba skinuti sve izboje koji izbijaju u dnu sadnice.

Najbolja je kasnojesenska sadnja

Kasnojesenska sadnja, ako vremenske prilike dopuštaju, najkvalitetnija je sadnja i postiže najbolji uspjeh. Jesenska sadnja bolja je od proljetne iz više razloga. Kao prvo, u jesen je najveći i najbolji izbor sadnica.

Osim izbora, vrlo su važne biološke prednosti takve sadnje. Poznato je da korijen voćke, za razliku od nadzem nog dijela, raste cijele godine ako su povoljni vlaga, temperatura i opskrbljenost hranjivima.

Kad se sadnica posadi u jesen, lakše se primi, jer iskoristi taj jesenski rast korijena i formira bezbroj sitnih korijenovih dlačica.
Maslina i druge voćke posađene u jesen iskoristit će i proljetni intenzivni rast korijena, za razliku od onih koje se posade u kasno proljeće, pa ne iskoriste taj val rasta korijena.

Sedam savjeta za odabir dobre sadnice

1. Sadnica mora imati potvrđenu deklaraciju da je tokom uzgoja bila praćena zdravstveno i garantira sortnu čistoću.

2. Prilikom odabira sadnice svejedno obratimo pozornost na zdravstveno stanje, da slučajno nije zaražena nekom bolešću ili napadnuta štetnikom, npr. paunovim okom, štitastim ušima ili pak rakom masline.

3. Najbolja je sadnica starosti 18 mjeseci. U hladnoj klimi Istre, zbog veće otpornosti na smrzavanje možemo odabrati i stariju, dvogodišnju sadnicu, a na toplijem jugu sadnicu staru 15 mjeseci. Kod mlađih sadnica manji je šok kod presađivanja i one brže nastave s rastom.

4. Visina sadnice trebala bi biti, prema njezinoj starosti, od 1 metra pa na više. Treba imati razvijenih grančica po sebi, a ne samo nekoliko dugačkih, uglavnom padajućih, grančica na samom vrhu. Takva je sadnica isforsirana u rasadniku da što prije izraste i trebat će joj duži period za očvršćivanje i prilagođavanje na prirodnu okolinu.

5. Višegodišnje sadnice trebale bi u rasadnicima biti presađivane svake godine u veće posude inače dolazi do neravnomjernog razvoja korijena u odnosu na krošnju. Višegodišnja sadnica koja je ostala u istom kontejneru vrlo sporo napreduje i nije dobra sadnica.

6. Sadnica viša od jednog metra treba biti prerezana na 1 metar da iz tog mjesta počne formiranje buduće krošnje – triju skeletnih grana.

7. Sadnica mora pokazivati da ima bujan porast vrha. Sadnice koje imaju slabi porast bočnih grana i vrha nisu dobre.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.