Maslinov moljac

159

Maslinu napada preko 250 štetnih organizama od kojih najvažnije ekonomske štete u našem uzgojnom području uzrokuju: maslinina muha (Bactrocera oleae), maslinin svrdlaš (Rhynchites cribripennis), maslinin moljac (Prays oleae), gljivična bolest paunovo oko (Spilocaea oleagina) i bakterijski rak masline (Pseudomonas savastanoi).

Štete od maslininog moljca najvidljivije su pred kraj kolovoza i početkom rujna kada nakon jačeg vjetra uočavamo otpale plodove ispod stabla. Međutim, aktivnost leptira moljaca obično započinje tijekom travnja. Maslinin moljac svoj životni ciklus veže za fenofaze razvoja masline pa tijekom vegetacije može razviti tri generacije:

Prva generacija, cvjetna ili antofagna – razvija se na cvjetnim resama.

Tijekom razvoja štetnik odlaže jaja na neotvorene cvjetove masline iz kojih izlazi gusjenica koja se hrani cvjetovima. Na napadnutim cvjetovima uočavamo žutosmeđu boju latica i sušenje cvjetova.

Druga generacija, generacija ploda ili karpofagna – razvija se unutar ploda masline.

Ekonomski najznačajnije štete u vidu otpadanja plodova događaju se tijekom razvoja druge generacije maslininog moljca. Zbog napada ovog štetnika prvo otpadanje plodova odvija se tijekom lipnja i srpnja kada se gusjenica ubušuje u mlade plodove, a drugo otpadanje koje je maslinarima i najuočljivije, krajem kolovoza do sredine rujna.

Za razliku od napada maslininom muhom kod koje je meso ploda oštećeno kod napada maslininim moljcem meso ploda ostaje očuvano ili je smežurano, ali je sadržaj sjemenke pojeden. Posljedica napada ove generacije moljca uzrokuje gubitak prinosa u iznosu 49-63%, odnosno 8-11 kg ploda/stablu. (Ramos et al., 1998.).

Treća generacija, lisna ili filofagna – razvija se na listovima masline.

Na listovima uočavamo vijugave hodnike unutar kojih se gusjenica hrani. Ova generacija ne pričinjava ozbiljnije štete.

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba u sklopu izvještajno prognoznih poslova redovito prati pojavu i dinamiku leta maslininog moljca feromonskim lovkama te vrši vizualni pregled maslina radi utvrđivanja postotka zaraze. Na osnovu prikupljenih podataka objavljuju se PREPORUKE, tj. Obavijesti maslinarima. U preporukama se proizvođačima daju informacije o potrebi provođenja tretiranja te o rokovima za suzbijanje štetnika.

Samo ciljanim provođenjem mjera zaštite protiv maslinina moljca, kao i ostalih ekonomski značajnih štetnika, na temelju praćenja njihove populacije, možemo očuvati stabilnost uroda te doprinijeti očuvanju okoliša.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.