Bakterioze, uzročnici sušenja maslina

52

Uzročnik bolesti brzog sušenja masline, bakterija Xylella fastidiosa (porodica Xanthomonadaceae), štapićasta je gram-negativna bakterija bez bičeva i obligatni aerob. Radi se o A1 karantenskoj štetočinji (EPPO, 1989). Prvi je put utvrđena 1892. na vinovoj lozi u južnoj Kaliforniji, a sindrom je nazvan Pierce-ova bolest (1987. godine).

Potvrđeno je da je u Italiji (Puglia, poluotok Salento) na maslini bakterija prenesena uvozom zaraženog ukrasnog bilja podrijetlom iz Kostarike. Bakterija je raširena u SAD-u na vinovoj lozi (kod koje razvija tzv. Pierce-ovu bolest). Osim toga, potvrđena je i na vinovoj lozi na Kosovu. Osim na vinovoj lozi, prisutna je i u Južnoj Americi na breskvi (u Brazilu).

Osim masline, domaćini bakterije su velik broj biljaka, prvenstveno vinova loza, razno voće (citrusi, breskva, badem i šljiva), lucerna, brijest, hrast, dud, javor, oleandar, kao i velik broj divljih vrsta i korova. Bakterija se razmnožava u ksilemu, korijenu, stabiljci i listovima ovih vrsta, te uzrokuje začepljenje provodnih snopova. Optimalne temperature za razvoj bakterije su od 26 do 28 °C, a razvija se u područjima gdje postoje blage zime, dok vlažne zime omogućavaju preživljavanje vektora i širenje bolesti i u područjima s vlažnim ljetima. Na početku bolesti na maslini dolazi do pojave rubne i vršne nekroze na listovima, odnosno dolazi do promjene boje i otpadanja listova, zatim venuća i sušenja vršnih mladica i izboja smještenih u gornjim dijelovima krošnje. Simptomi vršne nekroze lista masline na mladici ili grani, slični su simptomima nedostatka bora, pa treba to uzeti u obzir.

Talijanska sorta leccino pokazala se kao najotpornija sorta (u tkivu ksilema utvrđena 3-4 puta manja koncentracija bakterije u odnosu na osjetljive sorte, a zabilježen je samo manji broj suhih izboja).

Na oleandru se pojavljuju specifični simptom odnosno rubna nekroza, a biljke domaćini bakterije mogu biti zaražene i da ne pokazuju vidljive simptome zaraze. Za sigurno utvrđivanje ove bakterije potrebne su preciznije metode dijagnoze odnosno najsigurnije su molekularne metode detekcije.

U razumijevanju epidemiologije bolesti, biologija vektora je vrlo važna. Vektori odnosno prijenosnici bakterije su kukci iz reda Hemiptera i podred Homoptera, odnosno vrste Cicadella viridis (Cicadellidae) i Philaenus spumarius (Cercopidae). Svi kukci koji se hrane sisajući sokove u ksilemu mogu biti potencijalni vektori ove bakterije. No, u istraživanju u Italiji (Salento) jedino je vrsta pjenuša Philaenus spumarius (natporodica Cicadoidea – cvrčci, cikade) u pokusima prijenosa potvrđena kao vektor, odnosno prenositelji ove bolesti. Ova vrsta stvara pjenaste nakupine na listovima ili stabljikama različitih vrsta korova ili kultiviranog bilja u kojima se razvijaju nimfe, a krajem proljeća, nakon završenog razvoja, odrasli se s korova sele na maslinu ili druge vrste poput mirte, oleandar ili vinovu lozu. Upotrebom entomološke mreže mogu se sakupiti vrste i pratiti populaciju kukaca. Mužjaci pjenuše se dobro love na žutim ljepljivim pločama, pa je upotrebom žutih ploča moguće praćenje gustoće populacije i disperzije kukaca. Osim žutih, moguće je koristiti i bijele ljepljive ploče, budući da neke vrste iz podreda Cicadomorpha ne privlači žuta boja.

U Italiji su nakon pojave bolesti poduzete drastične mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje bakterije u unutrašnjost zemlje i kontinenta, dijelom su uništena zaražena stabla, uveden je fitosanitarni kordon od 40 kilometara od Jadranskog mora do Tirenskog zaljeva s demarkacijskom linijom i tampon zonom u kojima se provodi intenzivan nadzor, česta testiranja, suzbijanje kukaca potencijalnih vektora, uništavanje svih biljaka domaćina na javnim površinama, suzbijanje korova i dr.

Trenutno su jedine mjere zaštite od bakterioze proizvodnja nezaraženog sadnog materijala, suzbijanje vektora, uništavanje zaraženih biljki domaćina, te selekcija i uzgoj otpornih ili tolerantnih sorti (npr. sorta leccino).

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.