Ostaci od rezidbe mogu uzrokovati dušičnu depresiju

75

Dr. sc. Marin Krapac, stručni suradnik Maslinara, u okruglom broju ističe važnost razvitka tehnologije za uspješnu rezidbu te savjetuje usitnjavanje kao bolji izbor za zbrinjavanje ostataka od rezidbe

Još je Lucius Moderatus Columella pedeset godina prije Krista napisao: „Ako obrađuješ tlo ispod masline tada je moliš da ti rodi, ako uz to još i gnojiš, tada je zaklinješ da ti rodi, ali ako je režeš tada je prisiljavaš da ti rodi.“ Već su antički narodi, Grci i Rimljani, znali da je maslinu potrebno orezivati, no kada, kako i kojim oruđem se istražuje još i danas. Rezidba je, uz berbu, zahvat koji zahtjeva visoki udio kvalificirane radne snage. Zbog toga se u intenzivnoj maslinarskoj proizvodnji ovaj zahvat provodi svake druge, treće ili čak četvrte godine te se za brže i jednostavnije obavljanje ovog zahvata koriste pneumatski ili električni alati koji ubrzavaju, pojeftinjuju i pojednostavnjuju rezidbu.

Problem rjeđe rezidbe, dvo-, tro- ili četverogodišnje, predstavljaju veće rane prilikom rezidbe koje je potrebno sanirati voćarskim voskom, a gusta krošnja neorezanih stabala omogućava, zbog više relativne vlažnosti zraka i slabije osunčanosti, bolje uvjete za razvoj štetnika i bolesti. Ukoliko se berba neorezanih stabala provodi isključivo ručno, grabljama, ovaj zahvat može biti sporiji uodnosu na berbu stabala koja su orezivana svake godine. Koji je razlog da se vrlo malo zna o rezidbi, odnosno da neki maslinari još uvijek rade greške ili, što je još gore, uopće ne provode ovaj zahvat u svojim maslinicima? Činjenica je da je za kvalitetno obavljanje rezidbe potrebno znati teoretske osnove rasta i rodnosti maslina, no još je važnije ući u maslinik škarama i pilom i početi rezati. Rezidba se, osim na teoretskoj razini, uči i kroz praksu.

Razvoj tehnologije

Najviše novosti u rezidbi maslina donosi razvoj alata za rezidbu, odnosno veća dostupnost i bolja izvedba pneumatskih i električnih škara i pila. Sigurno će se tehnologija u ovom segmentu još više razvijati i na tržište donositi nova poluautomatska ili potpuno automatska rješenja koja će uvelike unaprijediti i pojeftiniti obavljanje rezidbe, no ipak sam mišljenja da će uza sav napredak računalnog vida i umjetne inteligencije ljudski faktor biti vrlo važan čimbenik u rezidbi maslina. Osim razvoja alata za rezidbu, provode se istraživanja i razvijaju tehnologije koje utvrđuju i ispituju učinkovitost rezidbe.

Znanstvenici se u takvim istraživanjima koriste mogućnostima bespilotnih letjelica i računalne tehnologije koja detektira i analizira promjene krošnje i habitusa stabla prije i nakon provedene rezidbe. Ove će tehnologije ponajprije koristiti znanstvenicima kod stvaranja novih uzgojnih oblika te ispitivanja učinkovitosti rezidbe u različitim proizvodnim uvjetima ili na raznim sortama, ali će u budućnosti možda koristiti i proizvođačima koji će moći utvrditi kako je provođenje rezidbe utjecalo na urod plodova maslina. Nakon provedene rezidbe postavlja se pitanje što s ostacima od rezidbe, grančicama i granama. Svakako najgori način koji se, nažalost, često koristi, jest spaljivanje jer se time gubi vrijedna organska tvar koja se može vratiti u maslinik i obogatiti tlo koje je vrlo često ionako siromašno humusom.

Spaljivanje se može koristiti samo ukoliko je biljni materijal zaražen nekom bolešću ili je u drvu ili kori prisutan neki od razvojnih oblika štetnika. Na taj se načinsprječava širenje patogena ili štetnika. Puno je bolji i ekološki prihvatljiviji način usitnjavanje ostatka od rezidbe te njihovo kompostiranje ili rasipanje po masliniku. Na ovaj način stablu masline se barem djelomično vraćaju hraniva i obogaćuje tlo humusom. Prilikom odlaganja usitnjenih ostataka rezidbe maslina u maslinik važno je voditi računa da ne dođe do tzv. „dušične depresije“. Piljevina, odnosno usitnjene grane, imaju širok C:N odnos i teško se razgrađuju. Većinu dušika za svoj rast i razvoj koriste mikroorganizmi, tako da u tlu može doći do nedostatka ovog makroelementa, odnosno „dušične depresije“. Zbog toga je korisno prije odlaganja usitnjenih ostataka nakon rezidbe u maslinik provesti njihovo kompostiranje ili nakon rasipanja po nasadu tretirati tlo dušikom kako bi se potaknula i ubrzala razgradnja.

Gospodarenje ostacima

Posljednjih se godina intenzivno istražuje iskorištavanje ostataka od rezidbe maslina za dobivanje biogoriva, celuloznih materijala (nano ili mikrovlakana) ili ekstrakciju kemijskih spojeva koji se koriste u farmaceutskoj ili kemijskoj industriji. Ostaci od rezidbe, odnosno grančice tanje od 3 mm, mogu se koristiti i u ishrani preživača, posebno ovaca ili koza. Gospodarenje ostacima od maslinarske proizvodnje, ostacima od rezidbe i prerade plodova maslina, svakako predstavlja izazov za znanstvenike, ali i cjelokupnu maslinarsku proizvodnju posebno u svjetlu smanjena negativnog utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene i korištenje obnovljivih izvora energije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.