Povrće u masliniku/bob

Osim što je jako ukusan i bogat mineralima i vitaminima, bob obogaćuje tlo dušikom, pa ga je uistinu korisno posaditi u masliniku

Bob je staro europsko povrće koje su uzgajali još stari Grci i Rimljani, a prije otkrića Amerike bio je glavna mahunarka u prehrani. Ova jednogodišnja zeljasta mahunarka sa čvrstom stabljikom, visoka je oko 50 cm. Cijela je biljka obrasla mesnatim, perastim listovima od dna do vrha stabljike. U pazuhu listova rastu na kratkim drškama grozdovi bijelih cvjetova sa crnom točkom koji su samooplodni.

U priobalju bob se sije u kasnu jesen ili početkom zime, jer mlade biljke mogu izdržati temperature i do -7°C, dok su optimalne temperature za razvoj oko 10°C, a za vrijeme cvatnje i dozrijevanja mahuna oko 17°C.

Sije se u dobro pognojenu zemlju sa stajskim gnojivom, u redove širine od 50 cm, a zrno od zrna na udaljenosti od 7 cm, kako bi kasnije bilo olakšano zalijevanje, otkidanje vrhova, okopavanje i plijevljenje trave. Tijekom rasta biljaka poželjno bi bilo nategnuti dva-tri reda žice na stupićima visine do 60 cm od tla, kako se biljka ne polegla po zemlji.

Prema krupnoći mahuna i zrna, sorte boba se dijele na tri vrste, sitni, srednje krupni i krupni, a prema vremenu dozrijevanja na rani i kasni. Kod nas se uglavnom siju domaće sorte koje se prenose među uzgajivačima i to kratkih mahuna i manjeg zrna, dok se u Italiji mogu nabaviti hibridi dugačkih mahuna dugih i po 25 cm.

Više u novom broju časopisa Maslinar, br. 81