Budućnost energetike i održivosti je u alternativnim izvorima energije

Zbog političkih napetosti u Europi koje uzrokuju smanjenje dotoka plina, stručnjaci predviđaju da će se Europa sve više okretati alternativnim gorivima, odnosno obnovljivim izvorima ali i ugljenu. Neke države već za ovu zimu planiraju mogućnost korištenja elektrana na ugljen, što bi moglo imati značajne posljedice po prirodu i okoliš, kao i na smanjenje uspjeha u dostizanju ciljeva Europskog zelenog plana.

Obnovljivi izvori energije stoga bi trebali biti u fokusu svih država i tvrtki, kako se ne bi ugrozio dosadašnji napor svih čimbenika promjene u korist čiste energije, a i visoke cijene energenata su dodatan poticaj za jačanje investicija i izgradnje obnovljivih izvora. U posljednjem godišnjem izvješću Europske komisije o radu malih i srednjih poduzeća, primjerice, navodi se da mala i srednja poduzeća nastavljaju ulagati u zelene i digitalne procese te da na održivost gledaju kao na priliku. Izvješće je pritom naglasilo rizike brzog i nekontroliranog rasta cijena energije i sirovina za nastavak provedbe navedenih projekata.

Jedan od najboljih, najlakših i financijski najpovoljnijih načina proizvodnje energije mogao bi biti iz ostataka i vrsta otpada, a koji nisu iskoristiviji u neku drugu svrhu. Primjerice, biorazgradivim otpadom u bioplinskim postrojenjima dobiva se toplinska i električna energija. Istovremeno, skupljanjem otpada koji time ne završava u komunalnom otpadu, dodatno se štiti okoliš. Proizvodi dobiveni životinjskim nusproizvodima i biorazgradivim otpadom, također mogu biti izvor energije. Ovisno o kategorizaciji nusproizvoda, ti proizvodi imaju različite namjene. Od masti nastale preradom kategorija 1 i 2 može se dobiti biodizel, odnosno jedna od komponenata za biodizel.

Jednako tako, biodizel se može dobiti i od otpadnog jestivog ulja, a primjer već postojeće prakse u Hrvatskoj je upravo Agroproteinka. Inače, prvo i najsuvremenije bioplinsko postrojenje na higijenizirani biootpad u Hrvatskoj je naš pogon Agroproteinka energija – Biowatt. U tom se pogonu koristi biootpad iz kantina, kuhinja te prehrambene industrije za dobivanje električne energije, koju tvrtka vraća u elektroenergetski sustav.

U ovoj vrsti pogona, pod nazivom WASTE TO ENERGY, preradom se dobiva i toplinska energija, koju Agroproteinka dijelom koristi za vlastite potrebe. Jednako tako, brašno nastalo preradom kategorija 1 i 2, može poslužiti za dobivanje energije. Njegovim sagorijevanjem oslobađa se energija koja se može koristiti u različite svrhe, a utjecaj na okoliš je znatno ispod dopuštenih granica, što ga čini i ekološki prihvatljivim rješenjem. Navedeni postupci i rješenja kojima se može dobiti energija, već su poznati diljem Europe, gdje se koriste kao obnovljivi izvor energije.

Upotreba navedenih nusproizvoda ne mora, ipak, biti ograničena samo na dobivanje energije, već može i dodatno koristiti za dostizanje ekoloških ciljeva. Preradom nusproizvoda kategorije 2 se, naime, može dobiti i komponenta za biognojiva. Ovo je u zadnje vrijeme naročito popularna metoda jer je poznato da je brašno dobro organsko gnojivo i stoga jedna od prihvatljivijih opcija za ekološko gnojenje zemlje.

Uzevši u obzir sve okolnosti, od europskog zelenog plana do nestabilnih cijena energenata, jasno je kako su obnovljivi izvori energije najisplativiji za sve segmente života, a njihova upotreba nije korisna samo za budžet već i zaštitu okoliša te ljudskog zdravlja.