Korištenje zelenih i sočnih krmiva te silaže u hranidbi ovaca u laktaciji povoljno utječe na proizvodnju mlijeka, ali s nešto nižim sadržajem masti i bjelančevina u mlijeku. Prva dva do tri dana, nakon janjenja, ovce se hrane samo kvalitetnim sijenom, a kasnije se u obroke uvode koncentrirana krmiva miješana u krmnim smjesama.
Laktacija ovaca traje od 150-240 dana, a ovisi o pasmini, mliječnosti i dr. čimbenicima. Pasmina je jedan od čimbenika koji značajno utječe na količinu i kvalitetu mlijeka. Tako se istočnofrizijska ovca s pravom naziva najmliječnijom pasminom, jer daje i preko 600 kg mlijeka u laktaciji, zatim slijedi avasi pasmina ovaca s preko 400 kg mlijeka. U Izraelu su mliječnost te ovce sustavno poboljšavali i povećali je do 550 kg. Naše pasmine ovaca daju znatno manje mlijeka i količina se kreće od 40-150 kg.
Najviša se proizvodnja mlijeka postiže u razdoblju od 3. do 4. tjedna laktacije, dok kasnije pada. Dužina laktacije, osim proizvodnje mlijeka, značajno utječe i na sastav mlijeka. Najviši sadržaj većine sastojaka u mlijeku utvrđen je pri kraju laktacije, a najniži za vrijeme maksimalne proizvodnje. Jedini izuzetak je sadržaj laktoze koji ima suprotan trend. Redosljed laktacije također utječe na količinu i sastav mlijeka. Količina mlijeka raste od 1. do 4. laktacije, kada dostiže svoj maksimum, nakon toga opada u kasnijim laktacijama. Sličan trend je i za sastav mlijeka.
Mlade i starije ovce (iznad 6 godina) daju manje mlijeka. Na količinu i sastav mlijeka utječe i broj janjadi u leglu, tako da ovce s dvoje i više janjadi proizvode i veće količine mlijeka (za 10-25%) u odnosu na ovce s jednim janjetom. Mužnja ovaca također utječe na količinu i sastav mlijeka. Ručna mužnja ovaca negativno utječe na sastav i kvalitetu mlijeka (povećan broj bakterija i somatskih stanica).
Manji broj mužnji tijekom dana smanjuje proizvodnju mlijeka i obrnuto. Zbog toga se preporuča mužnja ovaca 2-3 puta dnevno. Strojna mužnja ovaca pridonosi boljoj mikrobiološkoj kvaliteti mlijeka. Ovčje se mlijeko slabije koristi u svježem stanju, zbog dvostruko višega randmana u odnosu na kravlje mlijeko. Ovčje je mlijeko izvrsna sirovina za proizvodnju vrlo kvalitetnih sireva (Roqufort, Paški, Fette, Kačkavalj, Ricotta, Skuta i dr.). S ciljem poboljšanja kvalitete sireva, potrebno je posvetiti veću pozornost proizvodnji ovčjega mlijeka, kako povećanju količine, tako i očuvanju njegove mikrobiološke kvalitete, poboljšati hranidbu, uvjete mužnje i držanja te njegu ovaca.