Križevačka kukmasta kokoš

251

Križevačka kukmasta kokoš nastala je selekcijskim radom uzgajivača Josipa i Katice Vojte iz Križevaca. Podloga za selekciju bile su domaće kukmaste kokoši, odnosno lakši tip zagorskih kokoši uzgajanih u Kalničkom prigorju, koje je karakterizirala osrednja kukmica te srednje teško tijelo.

Te su kokoši planski križane s pijetlovima orpington pasmine.Uzgojni je cilj bio stvaranje atraktivne izložbene kokoši. Sa selekcijom i uzgojemove kokoši započeto je 1984. godine, a 1993. godine pasmina je promovirana i prvi put prikazana na izložbi malih životinja u Križevcima.Tada je propisan i pasminski standard.

Iako se radi o novostvorenoj pasmini kokoši, ona je nastala temeljemtradicijskog uzgoja ovog tipa kokoši na području Križevaca te predstavlja dio kulturnog identiteta križevačkoga kraja.

Sve su pasmine arhaičnih kokoši koje se drže u vanjskom uzgoju, pa tako i križevačka kukmasta kokoš, važne za suzbijanje invazivnih vrsta biljaka, populacija beskralješnjaka, za širenje pojedinih vrsta biljaka i gljiva, prateće agrobioraznolikosti parazita, napasnika, fimikola, nekrofila, ali i pratećih predatora, kao što su ptice grabljivice, primjerice prikladno nazvan jastreb kokošar (Accipiter gentilis). Naravno, u slučaju prekapacitiranosti pašnjačkih površina može doći i do negativne interakcije.

Križevačka kukmasta kokoš ima skladno tijelo kvadratnog oblika i bujnog perja, obrubljenog žuto-crnim perima. Glava je srednje veličine, na njoj se nalazi kukmica narančasto-žute boje kod pijetlova, a crno-smeđa kod kokica. Krijesta je jednostavna, mesnata i nazubljena, djelomično ili potpuno viseća. Podušnjaci su crveni, veliki i izduženi kod pijetlova, dok su kod koka mali i neugledni. Podbradnjaci kod pijetlova također veliki i crveni, a kod koka mali okruglasti. Oči su narančastožute, a kljun je jak, kratak i malo povijen.Noge su kratke, kod pijetlova svijetle, a kod koka tamnije nijanse. Vrat je srednje dug, dobro obrastao perjem, djeluje kao griva, narančasto-žute boje. Vrat je kod koka kratak, a perje crno-smeđe.

Leđa su sedlasta, kod koka kratka. Pokrovno perje je žuto, obrubljeno tamnom bojom. Rep je srpast s mnogo srpova narančaste boje, kod nekih primjeraka pomiješan s bijelom bojom. Kod koka je rep malen tamnosmeđe boje. Prsa su široka, tamnosmeđa do crna. Pokrovno perje je žuto obrubljeno tamnom bojom, kod koka izgleda kao krljušt. Bataci su mesnati, obrasli perjem crno-smeđe boje. Krila su srednje veličine dobro priljubljena uz tijelo. Nesivost se kreće od 150-170 jaja. Težina pijetlova je do 4 kg, a koka 2,5-3 kg.

Nakon smrti Josipa Vojte ova je pasmina gotovo izumrla. Revitalizaciju je nedavno započeo, s tri pronađene životinje, Mladen Čižmešinkin iz Novog Virja (Petanjek, 2011). Križevačka kukmasta kokoš koristi se prvenstveno kao ukrasna kokoš i za sada nema veći gospodarski značaj.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.