Uzgoj graha

Grah ima veće potrebe za toplinom, ali zahvaljujući kratkoj vegetaciji može se uzgajati u širokom rasponu klimatskih uvjeta.

Minimalna temperatura klijanja i nicanja graha jest 8-10°C. Međutim, grah najbrže niče na temperaturi od 18-22°C, a za cvatnju i zametanje plodova optimalna je temperatura oko 23°C. Grah kao biljka osjetljiv je na stagnirajuću vodu, odnosno na pomanjkanje kisika zoni korjenovog sustava.

Dobro uspijeva na različitim tipovima tala, ali najbolje na dobro dreniranim i onim tlima dobre strukture. U pogledu PH odgovaraju mu tla slabokisele do neutralne reakcije. Zaslanjena tla nisu prikladna za uzgoj graha.

Niskom grahu mahunaru do tehnološke zrelosti treba 60-80 dana, pa se može uzgajati u svim klimatskim područjima. Rokovima sjetve treba izbjegavati proljetne mrazeve i visoke temperature u vrijeme cvatnje

Grah zrnaš ima dulju vegetaciju, 90 do 120 dana, i najbolje ga je uzgajati u kontinentalnoj klimi gdje toplo i suho ljeto omogućuje jednoličnu berbu. Grah ne podnosi uzgoj u monokulturi, a kao najbolje predkulture za grah su žitarice i neke okopavine (krumpir). S druge strane grah je dobra predkultura jer ostavlja veliki dio suhe tvari ali i dušika vezan iz zraka preko nitrogenih bakterija.

Niski grah mahunar obično se sije u redove na međuredni razmak 50 do 70 cm i 3 do 5 cm u redu. Ovisno o krupnoći sjemena sije se na dubinu 3 do 5 cm. Potrebna količina sjemena ovisi o apsolutnoj težini, koja može biti od 180 do 500 g. primjerice ako je apsolutna težina sjemena 200 g, za sklop od 40 biljaka / m2 potrebno je oko 80 kg dobro klijavog sjemena /ha, a pri apsolutnoj težini od 350 g oko 140 kg/ha. Sjetvena norma se u praksi povećava za 10 %.

U manjim vrtovima grah mahunar se često sije u kućice na razmak 40 x 40 cm po 5-6 zrna «pod motiku», dok visoki grah mahunar se sije u redove s međurednim razmakom 70-80 cm i razmakom u redu 40-60 cm. Za oslonac služe različite pritke. Često se grah zrnaš sije uz kukuruz koji mu služi kao oslonac.

Tehnološku zrelost graha mahunara određuje više svojstava. Duljina i promjer mahune karakteristični su za sortu, a mahuna treba biti sočna, mesnata, krta, bez šupljina među sjemenkama. Zrno treba biti još u početku razvoja, a vrlo često se kao mjerilo uzima, da zrno ne smije biti veće od zrna pšenice. Mahune za preradu I klase ne smiju imati više od 5% zrna od ukupne mase.

Niski grah mahunar za preradu bere se jednokratno, a može se ubrati 60 do 70 % tehnološki zrelih mahuna. Za određivanje roka berbe koristi se posebna metoda. Niski grah mahunar u našim uvjetima može dati prinos od 7 do 15 t/ha, a visoki do 35t/ha.