Pucanje korijena mrkve

108

Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljaloga korijena uglavnom narančaste boje koji se u ishrani može koristiti kao svjež, kuhan ili prerađen.

Stoga je cilj svakoga proizvođača mrkve, ako proizvodi za tržište ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići. U praksi se nerijetko susrećemo s proizvođačima, posebno hobistima koji su razočarani izgledom mrkvinog korijena (nepravilni, kvrgavi, račvasti te oštećeni od bolesti i štetnika).

Takvi korijeni najčešće su rezultat nepoznavanja uzgojnih zahtjeva mrkve. Na rast i razvoj korijena mrkve utječe mnogo činitelja, a poznavanje njihovog utjecaja bitno je za uzgoj upravo onakve mrkve kakve možemo vidjeti na slici koju nalazimo na vrećici sa sjemenom mrkve.

Mrkva ima povećane zahtjeve u izboru tla. Zahtijeva strukturna tla, koja trebaju biti plodna, srednje laka i laka − pjeskovito ilovasta, pH-reakcije 6,5 − 7. Na teškim nestrukturnim i šljunkovitim tlima dolazi do oštećenja i račvanja korijena.Tlo koje u sebi sadrži kamene čestice nije pogodno za uzgoj mrkve, čak ni uz najintenzivnije mjere njege, jer prilikom rasta korijen nailazi na fizičke barijere koje uzrokuju izobličenje (deformaciju).

Za uzgoj mrkve nisu prikladna ni teška glinasta tla jer se korijen teško probija kroz takvo tlo pa neminovno dolazi do njegovoga račvanja i ograničenoga rasta. Osim toga, u takvim tlima nepovoljan je vodozračni sustav, a to uvjetuje neravnomjeran rast i pucanje korijena. Za uzgoj mrkve nisu prikladna nestrukturna i grudasta tla jer ometaju pravilan razvoj zbog čega također dolazi do deformacije korijena.

Plitka obrada tla nije prikladna za uzgoj mrkve jer nailaskom na dubinski, tvrdi, neobrađeni dio dolazi do prestanka rasta korijena u dužinu i njegovoga račvanja, što ne želimo.

Mrkva ne podnosi izravnu gnojidbu stajskim gnojem i uvijek dolazi u plodored kao drugi usjev, nakon kulture koja se gnojila stajnjakom.Kao prethodni usjevi najbolje joj odgovaraju vrste povrća obilno gnojene stajskim gnojem. Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, žitarice i trave, a loši korjenasto i gomoljasto povrće. Mrkva može doći i kao druga kultura poslije ranoga graška ili ranoga krumpira.

Izravna gnojidba nezrelim stajskim gnojem može utjecati na bujni razvoj lišća što oštećuje korijenje i uzrokuje račvanje i pucanje korijena. U slučaju da je tlo siromašno humusom preporučuje se gnojidba zrelim stajskim gnojem u jesen, za sjetvu mrkve u proljeće, da ne bi negativno utjecala na razvoj korijena. Općenito gledano, račvanje ali i pucanje korijena mrkve, može biti uzrokovano i nedostatkom vlage u tlu, odnosno, neravnomjernim zalijevanjem. Do pucanja korijena mrkve dolazi i zbog obilnoga navodnjavanja nakon duljega sušnog perioda.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.