Sadnja mahuna

Mahuna ili grah mahunar pripada porodici leguminoza. Iz istog je roda kao i grah, samo što pripadaju različitim sortama. Za mahune se uzgajaju sorte od kojih se u poluzrelom stanju dobiju jestive, sočne mahune s poluzrelim zrnjem. Grah i mahune se zbog svojih nutrijenata smatraju jednim od najvećih i najvrjednijih izvora biljnih proteina u ljudskoj prehrani.

Mahuna se u istom plodoredu uzgaja svake četiri godine, a dobri susjedi su joj rajčica i paprika, jer mahune opskrbljuju tlo dušikom koji je potreban ovim biljkama. Sadnja mahuna najranije se može obavljati i krajem travnja, ali najčešće se obavlja sredinom lipnja.

S pripremom tla započinje se u jesen, a obavlja se oranje na dubini od 30 cm. Za uzgoj mahuna idealna su rahla i mrvičasta tla, pH vrijednosti 6,5 do 7,5. Na svim tlima koja su kiselija od toga treba provesti kalcifikaciju.

Za gnojidbu mahuna uglavnom se koriste organska i mineralna gnojiva. Mahuna ne treba puno dušičnog gnojiva, osim na početku razvoja. Za osnovnu gnojidbu potrebno je 500 – 600 kilograma NPK gnojiva 1:14:21. Nasad se ne prihranjuje u proljeće, osim ako biljke jako sporo rastu pa im se može dodati KAN gnojivo u količini od 100 kg/ha.

Sjetva mahuna obavlja se onda kada temperatura tla dosegne 10°C, u proljeće ili rano ljeto – ovisno o tome radi li se o mediteranskoj ili kontinentalnoj klimi. Sjetva se na manjim površinama obavlja ručno, a na većim pneumatskim sijačicama. Sjeme mahuna sije se na razmak od 5 cm, dok bi među redovima trebalo biti 50 cm razmaka. Dubina sjetve iznosi 5 cm. Ovisno o sorti, odnosno krupnoći sjemena, za jedan hektar je potrebno 80 do 100 kg sjemenki.

Nakon sjetve preporučuje se prekriti zemlju mekanom tkaninom kako bi bila zaštićena od neplaniranih hladnoća, a tako će se ujedno zaštititi i prve mlade biljke.