Pasmine gusaka

5006

Divlja guska tipična je ptica selica, jer se u kasnu jesen iz sjevernih krajeva seli na jug. Razmnožava se jednom godišnje u proljeće pri povratku u sjeverne krajeve.

guske

Obično se gnijezdi u blizini voda, a gnijezdo svija na skrovitu mjestu u grmlju. Žive u paru, a nakon parenja guske snesu 8 – 12 jaja, prosječne mase 150 – 180 grama. Na jajima leži isključivo ženka 28 – 29 dana. Gusan nikada ne sjedi na jajima, ali se brine o mladim guščićima. Nakon leženja teški su 100 – 115 grama i obrasli gustim sivo-žutim perjem, koje im omogućuje da već 2. – 3. dana mogu plivati. Od prvog dana hrane se mladom travom, uz karakterističnu brigu roditelja za podmladak (guska ide isprijed, a gusan iza mladunčadi). U doba mitarenja gusan privremeno napušta porodicu i vraća joj se za nekoliko tjedana, a ostaju zajedno sve do seobe. U toplijim krajevima obično se drže na okupu u većim jatima, kada mladi gusani traže partnerke i početkom proljeća vraćaju se kao parovi.

Divlja je guska u odnosu na domaću manja, uža, viša, živahnija i uvijek karakteristične sive boje. Glava, vrat i gornji dijelovi tijela mrko su sive boje, a vrhovi pera bijelo obrubljeni. Donji dijelovi tijela su žućkastosive do gotovo bijele s tamnim prugama. Krila i rep su sivocrne boje. Noge su razmjerno duge, srednje debljine s razvijenim prstima i plivaćim kožicama. U prosjeku su teške oko 3 kg. Divlje guske razmjerno se lako pripitomljavaju. Uhvaćeni mladunci vrlo brzo se navikavaju na čovjeka i ako su ujesen sprječeni da odlete, već se iduće godine ponašaju kao domaće guske. Divlje guske parene s domačim guskama daju neograničeno plodno potomstvo.

Domaća guska

Domaća guska je autohtona pasmina razmjerno skromnih proizvodnih karakteristika. Vrlo je slična divljoj, pa se u određenim slučajevima, poglavito u ekstenzivnim uzgojima gotovo i ne razlikuje od divlje. Poznato je nekoliko sojeva domaće guske (dravska, podunavska), iako se po nekim autorima ovi sojevi spominju i kao posebne pasmine.

Dravska guska je izvorna hrvatska guska, najrasprostranjenija na pašnjačkim površinama uz tijek rijeke Drave u Međimurju, Podravini i Baranji. Po svom izgledu vrlo je slična divljoj guski, a odlikuju je nisko, zdepasto tijelo, mala glava, prilično širok vrat i kratke noge. Uzgaja se u raznim kombinacijama sive i bijele boje, pri čemu postoje primjerci bez krune na glavi i s krunom na glavi. Glava je prilično mala u odnosu na tijelo. Tjemena linija u blagom luku povezuje kljun i zatiljak. Kod primjeraka s ukrasom na glavi kruna je smještena na kraju tjemena. Kljun je trokutasta oblika i narančastocrvene boje. Gornji dio kljuna na kraju je malo zaobljen i čini oblik polukruga. Lice je operjano i malo izbočeno, a oči svijetle do tamnoplave boje. Vrat je prilično snažan i izbočen te ukoso preko trbuha povezuje stražnji dio tijela. Tijelo je kratko, zdepasto i snažno. U stražnjem dijelu je šire i jajasta oblika. Kod starijih jedinki trbušni dio (kobilica) je spušten, ali ne dodiruje tlo. Leđa su u ramenima prilično široka i u blagoj lučnoj liniji povezuju donji dio vrata s korijenom repa. Rep je lijepo oblikovan i nošen neznatno iznad leđne linije. Krila su čvrsta, duga i dobro priliježu uz tijelo te leže na repu. Bedra su dobro razvijena i bogato obrasla perjem. Noge su kratke i u suglasju s bojom kljuna, a nokti u skladu s vrhom gornjeg dijela kljuna. Uzgaja se u tri osnovna tipa obojenosti, i to: bijelo – sivoplavoj, bijelosivoj i sivoj boji.

Kineska guska

Postoji preko 20 pasmina Anser cygnoides gusaka u Kini. Pasmina je poznata diljem Europe i Sjeverne Amerike kao kineska guska i lako prepoznati po gumb na dnu kljuna. Postoje bijele i smeđe varijante, ali bijela sorta daleko više popularna. Bijele Kineske guske su narančastog kljuna. Mužjaci su teški 5,0 kg, a ženki 4,0 kg. Pasmina je poznata po visokoj proizvodnji jaja ,snese 100 jaja u uzgojnoj sezoni od oko pet mjeseci (od veljače do kraja lipnja). Jaje ie težine oko 120 g i lakše je od većine drugih pasmina.Meso joj nije nešto posebno kvalitetno.

Češka bjela je bijela guska s narančastim kljunom. Ima relativno malo tijelo, mužjaci teže 5,0 kg a 4,0 kg ženke,nese u prosjeku 45 jaja težine 140 g.

Emdenska guska je bijela guska s relativno uskim krilima, mužjaci su lakši od ženki. Ta razlika se vidi dok su dva do tri tjedna starosti. Pasmina je relativno popularna mnogo godina u Europi i Sjevernoj Americi. To je jedna od većih pasmina,mužjaka teže do 10,0 kg a ženke do 9,0 kg. Proizvode j 40 jaja godišnje veličine od 170 g. Embden je pogodan za proizvodnju mesa.

HUOYAN guska potječe iz pokrajine Liaoning u Kini. Ona se razlikuje od kineske guske po tome što ima manju tjelesnu težinu, te vrlo visoku stopu nesivosti (i više od 200 jaja godišnje). Težina jaja varira od 120 – 210 g. Mužjaci su teški 4,0 – 4,5 kg,a ženke 3,0 do 3,5 kg. Otporna je na hladnoću.

Kuban guska

Ova pasmina je razvijena na Poljoprivrednom institutu (južna Rusija) križanjem.Boja im je smeđa. Odrasle patke težine su oko 5 kg.Prednost ove pasmine je da ima relativno visoku proizvodnju jaja ( 50-60 jaja s prosječnom težinom od 150 g).

Bijelomađarske guske

Kao što kaže naziv, perje ove pasmine je bijelo i imaju narančast kljun. Fizičke karakteristike ovog guske su slične bijelo-talijanskim, tjelesne težina i proizvodnja jaja im je manja. Poboljšane linije ove pasmine dobre su za proizvodnju perja. Također se moge koristiti u proizvodnji jetre (foie gras) i mesa. Mužjaci teže 5,5 kg, a ženke 4,7 kg.Nesu oko 50 jaja s prosječnom težinom od 160 g.

Bijelotalijanska guska

Bijela talijanska guska je vrlo popularna pasmina u Europi. Kao što ime ukazuje, odrasla guska ima perje bijele boje. Prosječna tjelesna masa mužjaka je 7,0 kg i ženki 6,5 kg, Godišnja proizvodnja je 60-70 jaja težine 160-180 g.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.